Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata konačno je napisan, a nacrt prijedloga je na javnoj raspravi do sutra, 14. studenoga i prema odgovoru kojega smo dobili iz Ministarstva hrvatskih branitelja planirano je da se do kraja godine uputi u saborsku proceduru. Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata dosad su bila regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen još 1992. godine i unatoč tome što je mijenjan čak 12 puta njime i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici niti su prava bila prilagođena njihovim potrebama.
U radnoj skupini izrade zakona bila je i Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, koja je uvijek javno na Susretu sjećanja na svu poginulu djecu "Mali križ-velika žrtva" upozoravala na neravnopravan položaj civilnih u odnosu na vojne žrtve i nužnost donošenja ovoga zakona koji su obećavali mnogi ministri.
Izjednačena osnovica za ostvarivanje prava civilnih i vojnih stradalnika
- Predugo je sve to trajalo, svaki ministar imao je radnu skupinu... No, dobro, konačno je zakon na javnoj raspravi i to je ono maksimalno što smo uspjeli izlobirati, dogovoriti. Ono što je važno u prijedlogu zakona je da su izjednačene osnovice za osobnu invalidninu. Uvijek sam govorila da državi u jednom ratu pod istim uvjetima ruka i noga moraju vrijediti isto i to u onom dijelu kad participira država - ističe Julijana Rosandić.
Predloženim zakonom osnovica za ostvarivanje prava povećana je na 115 posto proračunske osnovice što iznosi 3.824,90 kuna, a do sada su civilni stradalnici prava ostvarivali prema osnovici od 100 posto proračunske osnovice što je iznosilo 3.3216 kuna, čime je sada jednaka i za branitelje i civile.
- Ono što je elementarno pitanje i za to smo se najviše borili je naknada po gubitku člana obitelji, a to su obiteljske invalidnine. To je ono što naše obitelji nikada nisu imale, nisu imale pravo ili su imale pravo na najmanji zajamčeni dodataka kojih je u cijeloj državi bilo 200 korisnika. Uspjeli smo se dogovoriti da se ukida zapreka za obiteljsku invalidninu, što znači da ako netko ima mirovinu, plaću, neki komadić zemlje da više nema zapreku, nego svi koji imaju poginulog člana obitelji imaju pravo na obiteljsku invalidninu. Braniteljske obiteljske invalidnine su bezuvjetne i iznose 50 posto od osnovice, a mi smo se našli na 40 posto, što je mjesečni iznos od 1.529 kuna. Moj osobni uspjeh je da smo uspjeli uvrstiti u zakon ranjenu i poginulu djecu. To je nešto što ni u jednom zakonu nigdje nema i time smo uspjeli dokazati da u ratu ubijaju i djecu i da te obitelji trebaju biti obeštećene kao i ranjena djeca - izdvaja iz prijedloga zakona Julijana.
Novi zakon otvara rokove za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolesti dobivene, kao i pogoršanja ili pojave bolesti u vezi s Domovinskim ratom. Članovi obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu, koji još nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlima, moći će ostvariti prava po ovom Zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom. Zakon predviđa veći iznos osobne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe i obiteljske invalidnine na temelju povećanja osnovice. Snižena je i dobna granica za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu s 55 za žene, odnosno 65 za muškarce, na 50 godina starosti. Pravo na obiteljsku invalidninu imaju oni koji su bili tuđa pomoć i njega invalidima od 1. do 4. skupine, nakon njegove smrti.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)