Proizvodnja suncokreta proteklih godina se u Hrvatskoj povećava, podaci Državnog zavoda za statistiku govore o dvadesetak posto povećanoj proizvodnji u 2022. godini u odnosu na godinu prije. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredu, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2022. godini je u Hrvatskoj suncokret bio zasijan na 53.128,37 hektara, a u Brodsko-posavskoj županiji na površini od 2.538,63 hektara. Prva procjena površina važnijih usjeva, prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku od 30. lipnja 2023. godine, u Republici Hrvatskoj je i u ovoj godini zasijano 53.000 hektara suncokreta.
- Iz godine u godinu suncokret je sve zastupljeniji i na površinama u Brodsko-posavskoj županiji. Osim što se koristi za proizvodnju ulja, jer i sadrži 50 posto ulja, budući da ima i bjelančevina i ugljikohidrata koristi se i za ishranu životinja, poznata je ishrana ptica – napominje Mladen Konjević, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u Brodsko-posavskoj županiji.
Okreće se za suncem do cvatnje
Podsjeća da suncokret ima kratku vegetaciju, pa se može sijati kao glavni usjev, ali i kao naknadni, postrni usjev. Suncokret, kako mu i samo ime, a i latinski naziv kaže, karakterizira njegov izgled: - Poznat je da voli sunce i okreće se prema suncu, ali okreće se samo do cvatnje. Suncokret prati sunce od istoka do zalaska na zapadu, preko noći se ponovno okrene prema istoku i čeka sunce i to radi dok glavica bude 5,6 do 10 centimetara, kad počinje cvatnja. Kad se pojavi prvi cvijet, suncokret se prestane okretati za suncem.
Zato kad gledate njivu procvjetalih suncokreta svi gledaju na istok, prema suncu.
I dok su polja suncokreta u Slobodnici prekrasna, u Vrpolju je olujno nevrijeme suncokrete, doslovno, pokosilo.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)