Za
vrijeme nedavnog boravka u Novoj Gradiški ministar Tihomir Jakovina
i jedan od direktora Hrvatskih voda Milan Mateša potvrdili su kako
će
biti nastavljeni važni infrastrukturni projekti kako u novogradiškom
kraju tako i u Brodsko-posavskoj županiji.
U Hrvatskoj projekti vrijedni 4,5 milijardi eura
U
području vodnoga gospodarstva na novogradiškom podru
čju
se dosta radilo u posljednje dvije godine, posebno kada je riječ o
pripremi projektne dokumentacije za nove projekte. Kada gledamo na
držanoj razini to je tek komadić od oko 4 milijarde kuna plasiranih
kroz druge aktivnosti diljem Hrvatske. To je sektor u kojem se
najviše učinilo uz pomoć javnih investicija, no te aktivnosti nisu
toliko vidljive i medijski atraktivne, pa su nekako u drugom planu
interesa javnosti. Riječ je tu i o plasmanu EU kapitala koji je
vezan uz prilagodbu, a kasnije i za punopravno članstvo Hrvatske u
Europskoj uniji. Ministar
Tihomir
Jakovin
a
naglašava kako se nastojao zadovoljiti princip ravnomjernosti, pa
Slavonija i brodsko-posavski dio nije posebno privilegiran. U tom
gospodarskom segmentu posljednjih nekoliko godina u kontinuitetu
povećava se (po stopi od oko +10 posto godišnje) iskoristivost
sredstava EU fondova. Očekivala se veća brzina realizacije tako da
već sada ima kašnjenja, što komplicira druge naknadne vezane
projekte. Mnogi misle kako nas 2014. i 2015. godine čeka glavnina
projekata jer nas na to iz EU "prisiljavaju" već sad. Do
kraja 2023. godine trebalo bi biti realizirano 4,5 milijardi eura
projekata u Republici Hrvatskoj. Reforma u vodnom gospodarstvu je
krenula. Bit će nužno od 156 komunalnih poduzeća pretvoriti u 21
vodouslužno područje, odnosno u isto toliko jakih vodoprivrednih
tvrtki koje će biti nositelji projekata, od pripreme i apliciranja
prema fondovima do realizacije (to bi praktički bilo teritorijalno
„pokrivanje“ prema broju županija u Hrvatskoj s tim da je rok za
restruktuiranje tvrtki u taj novi model potrajao od 12 do 24
mjeseca). Dosadašnja komunalna poduzeća imala su u nekim
slučajevima tek po nekoliko zaposlenih i nisu bila materijalno,
tehnički i kadrovski dostatno osposobljena. U budućnosti će ih
biti manje ali će biti znatno snažnija, a i morat će npr. imati i
opremu i stručnjake za sustavnu kontrolu kanalizacijske i vodovodne
mreže (kamere za snimanje cjevovoda radi kontrole ispravnosti
sustava, laboratorije za ispitivanje kvalitete vode itd.) ali i
fiskalni kapacitet radi sufinanciranja provedbe projekata.
Novogradiški projekt iz temelja mijenja trenutno loše stanje
Hrvatske
vode do sada su bili nositelji i glavni investitori projekata
čiji
su korisnici bili jedinice lokalne uprave i samouprave te komunalna
poduzeća. To se sada mijenja. Prema riječima
Milana
Mateše,
direktora Hrvatskih voda, Vodno-gospodarskog odjela za srednju i
donju Savu, iza nas je uspješna provedba projekta IPA Slavonski Brod
- pročistač s kanalizacijskom mrežom. Iz strukturnih fondova kreće
prvi projekt upravo za Novu Gradišku. U tijeku je priprema projektne
dokumentacije što bi trebalo biti završeno do kraja travnja ove
godine. Sljedeće, 2015. godine počeli bi radovi. Projekt je
vrijedan oko 17 milijuna eura, s tim da je u prvoj verziji bila
vrijednost oko 11 milijuna u kojoj je bila samo kanalizacija i
pročistač. Tome je dodan uređaj za kondecioniziranje vode, dio
vodovodne mreže i izrada velike vodospreme na Bačici.
Novogradiščani bi se realizacijom tih projekata dugoročno riješili
velikih briga. Za građane će vizualno najdojmljivije zasigurno biti
kada krene temeljita rekonstrukcija dotrajale vodovodne i
kanalizacijske mreže u središtu grada. Neki to jedva čekaju jer
„krparenja“ po vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži im je ovih
godina već preko glave. Možda će još samo ove zime imati „male
zimske radosti“ sa sanacijama puknuća dotrajalih cijevi. Srećom,
zasada nema niskih temperatura i zamrzavanja, pa nema ni većih
problema, ali moglo bi ih biti kada „stegne“ i temperature krenu
prema većim minusima
Za Brodsko-posavsku županiju 900 milijuna kuna za vodoopskrbu i
odvodnju
Za
odvodnju u Brodsko-posavskoj županiji od po
četka
ove godine pa do 2023. godine planira se kandidirati prema fondovima
i investirati oko 600 milijuna kuna. Tada bi bila zadovoljena
EU-direktiva da svako naselje koje ima više od 2.000 stanovnika
dobije pročistač i kanalizacijsku mrežu. Kada je riječ o
vodoopskrbnoj mreži Brodsko-posavske županije planira se uložiti
dodatnih
300
milijuna kuna pa bi svako naselje koje ima više od 50 stanovnika
imalo pitku vodu. To podrazumijeva izgradnju nove i rekonstrukciju
postojeće vodovodne mreže. Od početka ove godine krenuo je i EIB
CEB međuprojekt u kojem su aktualna sredstva Svjetske banke za
Brodsko-posavsku županiju od oko 80 milijuna kuna, a odnosi se na
infrastrukturne radove od Vrpolja preko Slavonskog Broda i Nove
Gradiške do Okučana. Iz tih sredstava u Novoj Gradiški radi se
precrpna stanica Ljupina-Prkos u vrijednosti od 8 milijuna kuna.
Potrebno je napomenuti kako su u protekle dvije godine pomno
skenirani svi tzv. urgentni problemi te stručno razrađena
strategija što, gdje i kako graditi, a posebno je značajno to što
bi praktički 70 posto sredstava stiglo iz fondova, a to bi nas
koštalo svega oko 10 posto iz proračuna Republike Hrvatske, 10
posto Hrvatske vode i 10 posto komunalna poduzeća odnosno jedinice
lokalne samouprave.
Ukoliko
do 2023. godine Republika Hrvatska ne bi ispunila spomenute EU
direktive (iz sfere vodoopskrbe i vodoodvodnje) uslijedilo će
plaćanje velikih novčanih „penala“ u proračun EU, a onda bismo
to što eventualno nismo napravili uz pomoć Unije, morali u
sljedećim godinama napraviti isključivo vlastitim sredstvima.