- Hrvatska ove godine ima stabilnu proizvodnju kupusa kojom će se osigurati domaća samodostatnost i generalno se može zaključiti da se, kada je riječ o proizvodnji ovog povrća, radi o dobroj godini. Tržište je dobro opskrbljeno, a najvećim dijelom se nudi kupus iz domaće proizvodnje, tek su male količine iz uvoza. Poznato je da je kupus najzastupljenija vrsta povrća, čiji udjel u ukupnoj proizvodnji iznosi 21 posto - navodi u analizi konzultantska tvrtka Smarter, specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Ističu kako je kupus jedino povrće kod kojeg u boljim proizvodnim godinama Hrvatska dostiže punu samodostatnost.
Kupus se najviše proizvodi u kontinentalnoj Hrvatskoj, a pozitivni prinosi ostvareni su i u Brodsko-posavskoj županiji.
Navodnjavanje i zaštita
- Ova je godina na većem dijelu Brodsko- posavske županije bila izrazito povoljna jer je bilo kiše nakon sadnje, kad govorimo o kasnoj sadnji, ali proizvođači kupusa koji se time bave neće to raditi bez sustava za navodnjavanje jer inače predstavlja veliki rizik u proizvodnji. Ove godine trebali su jednom ili dva puta navodnjavati, prvo odmah nakon sadnje, a kako je palo dosta oborina primanje, rast i razvoj kupusnjača se dobro odvijao i možemo reći da je ovo prilično dobra godina, s dobrim prinosima koji su negdje od 5 do 6 vagona po hektaru - kaže Mara Maglić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Brodsko-posavskoj županiji..
Godinu su obilježile i bolesti i štetnici na kupusu: - S obzirom na to da je bilo izričitih pljuskova, pogodavalo je truleži i plamenjači kupusa, ali vrsni su proizvođači znali da treba unaprijed prskati ili neposredno nakon oborina. Godina je bila izrazito topla pa je i štetnika bilo više, štetnici su agresivni, a sve manje imamo odobrenih sredstava za zaštitu otkako smo u Europskoj uniji. Stoga treba prilično dobro znati prskati i poznavati štetnike i njihove faze razvoja, te prskati u fazi kada su najosjetljiviji. To su naši domaći proizvođači prilično dobro svladali, ali činjenica je da je bila velika borba sa štetnicima. Imamo tripse i stjenice koji su termofilni štetnici, a pri kraju vegetacije, zbog vlage, bilo je dosta puževa koji su prisutni i danas ako je nešto još na njivi. No, ako će netko saditi jedno jutro kupusa, neće biti neozbiljan. Inače, povrtlari nisu neozbiljni, vrijedni su i željni znanja, uvijek prate trendove vezano i za sortiment i za gnojidbu i za zaštitu, informiraju se na internetu, ali surađuju i s nama.
Pandemija uzrokovana koronavirusom odrazila se i na prodaju kupusa, smanjena je njegova potrošnja u turizmu i ugostiteljstvu, a i na privatnim proslavama, svadbama i drugima gdje je uslijed epidemioloških mjera smanjen broj gostiju.
Marija Hodak iz Bickog Sela i Darko Lovaković iz Gornje Vrbe proizvode kupus godinama, zadovoljni su ovogodišnjim prinosima, ali ističu i teškoće.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)