Rakija će se, izgleda, peći od jabuke
- Svakodnevno imamo upite tko ima šljivu za prodati. Šljiva je ove godine slabije rodna, a u dva navrata je bilo i leda, tako da je urod slabiji u odnosu na prošlu godinu, pa i proizvođači koji su ju inače prodavali ove godine ostavljaju uglavnom za svoje potrebe, za rakiju, tek nešto malo puštaju u prodaju. Tako da je ove godine šljiva strahovito tražena - kaže Marija Milašin, mag. ing. agr., viša stručna savjetnica u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
Kolike su površine šljivika u Brodsko-posavskoj županiji nema preciznog odgovora jer se s jedne strane voćari uglavnom bave mješovitom proizvodnjom, imaju i vinograde i šljivike i druge voćarske kulture, a s druge strane puno je i nasada pod šljivama koji nisu uvedeni u upisnik. Vlasnici šljivika nisu ih prijavljivali u upisnik, šljive imaju za vlastite potrebe, peku i rakiju, ali svi paze na zakonske propise te prijavljuju carinu i sve što je potrebno. I dok su prošle godine vlasnici šljivika tražili kupce, raspitivali se ima li netko tko bi kupio šljivu, ove godine kupci traže njih i raspituju se tko prodaje šljivu. Čak se ove godine, kako nema dovoljno šljiva, kod voćara već sada "bukira" jabuka od koje će se peći rakija.
Šljive se sade za vlastite potrebe
- Kvaliteta ovogodišnje šljive je odlična, najviše šljive ima na području Klokočevika. Postoje stari šljivici i na drugim područjima slavonskobrodskog područja, ali neki nisu dovoljno održavani pa ni rodnost ne može biti kako bi trebala. Kod nas se i dalje sade voćnjaci, ljudi imaju i proljetnu i jesensku sadnju, ali se u Brodsko-posavskoj županiji pretežito forsira sadnja oraha i lješnjaka za ekološku proizvodnju i to se kod nas najviše sadi u posljednje vrijeme. Sade se i šljive, ali ne veliki nasadi, ili se podsađuju postojeći nasadi ili se sadi 30 do 60 stabala za vlastite potrebe. Više nema te tradicije da svagdje ima šljiva, kao što je nekada bilo, a izumire i šjiva bistrica od koje je ispečena stara rakija koja se nalazi još kod nekih u podrumima. Šljiva bistrica je alternativne rodnosti, jedne godine je ima, druge baš i ne, sitnija je pa ljudi i odustaju od nje. Veliki problem je i sa šarkom, bolesti šljive koja je zahvatila cijelo područje Hrvatske otprije dvadesetak godina zbog koje ili nema uroda ili šljive zelene popadaju - objašnjava Marija Milašin.
(Više u tiskanom izdanju Posavske Hrvatske)