Povratak

HRVATIMA NE DAJU NA IZBORE

UOČI IZBORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Datum objave: 5.9.2008.
Posavska hrvatska, Slavonski Brod

Na prošlim izborima u BiH 2006. godine u Republici Srpskoj glasalo je manje od 8000 Hrvata. Tada je svima koji nisu iskoristili svoje biračko pravo izravno i više puta rečeno kako su propustili izabrati hrvatske predstavnike i tako pomoći povratku Hrvata u Posavinu. Zato je uoči ovogodišnjih izbora napravljen drugačiji dogovor i drugačije pripreme kod prijave birača. Rezultat je da se za predstojeće lokalne listopadske izbore registriralo gotovo 12 000 prognanika a najveće povećanje birača je zabilježeno u općinama Derventi i Bosanskom Brodu. Registraciju su radile dvije povratničke udruge iz Dervente i Bosanskog Broda, a obje su dobile i političku i financijsku podršku. Podrška iz politike je stigla od Hrvatske koalicije, sklopljene u proljeće između HDZ-a, HDZ-a 1990. i HSS-NHI-a koji će ove jeseni izaći zajedno na izbore. Financijsku podršku je udrugama dao "Prsten", udruga iz Zagreba (predsjednik je Zvonko Biljecki iz Dervente, vlasnik tvrtke Geofoto, vodećoj u izradi digitalnih prostornih karata) u kojoj su uspješni i dobrostojeći Hrvati iz Bosanske Posavine.

Tridesetak članova udruga je obišlo prognanike na njihovim novim adresama u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Rijeci... opskrbljeni obrascima za registriranje i minijaturnim aparatima za fotokopiranje osobnih dokumenta. Obrasce su popunili, napravili preslik osobnih dokumenata, potvrde o državljanstvu za proganinke koji nisu u BiH izvadili CIPS-ove dokumente i prijave su poslane Centralnoj izbornoj komisiji u Sarajevo. Za ovaj posao obilaska birača i registracije entitetske i državne institucije niti su planirale niti su dale ikakvu novčanu potporu.

U općini Bosanski Brod su Hrvati do rata bili najbrojniji narod. Odranije je u biračkim popisima bilo 1200 Hrvata a za predstojeće izbore se registriralo više od 4000 novih birača. Skupština će imati 21 odbornika pa bi Hrvatska koalicija mogla dobiti najmanje 10 odborničkih mjesta, umjesto tri, koliko je izabrano na posljednjim lokalnim izborima. Zanimljivo je da je prije deset godina u Bosanskom Brodu bilo 13 hrvatskih odbornika. Izborna matematika govori o velikoj vjerojatnosti da Hrvatska koalicija dobije u Bosanskom Brodu i svog načelnika (kandidiran je Jozo Mijić, član HDZ-a).

U Derventi je u biračkim popisima bilo 2500 hrvatskih glasača, otprije upisanih i još 5000 potencijalnih glasova iz inozemstva. To je za Hrvatsku koaliciju otvorilo nove mogućnosti da od 25 odborničkih mjesta u Derventi dobije većinu od 13 odbornika. Uz pretpostavku da srpski birači dio glasova daju vladajućoj SNSD-u i oporbenom SDS-u nije teško zaključiti da velike šanse za izbor ima i hrvatski načelnik (kandidiran je Perica Stanić, član HSS-NHI-a). U Skupštini općine Derventa do rata je živjelo više od 20 000 Hrvata a danas nema ni jednog političkog predstavnika.

U Centralnoj izbornoj komisiji je odmah uočeno povećanje broja hrvatskih birača pa su čelnici komisije najavili kako će prijave bar pola novoregistriranih birača biti poništene. Tumačenje, istina formalne naravi je bilo da Zakon o državljanstvu BiH kao važeće dokumente priznaje samo uvjerenja o državljanstvu izdane u institucijama koje imaju ovlasti za vođenje matičnih knjiga. Da su matične knjige rođenih vraćene u općine ne bi bilo razloga za "brisanje" 2048 Hrvata s biračkih popisa iz Posavine, rečeno je uz najave o poništenju.

Istina je da su matične knjige u Slavonskom Brodu, iz derventske općine u prizemlju Poslovnog tornja ĐĐ (Milovićki) a bosanskobrodske u podvinjskoj baraci. Istina je da je bilo nekoliko pokušaja da se knjige vrati u BiH a od nekoliko pokušaja najozbiljniji, ali ipak bezuspješan, je je bio prije pet godina kada je OHR pregovarao o povratku, i smjerao knjige vratiti u Odžak i staviti ih pod nadzor suda. Drago Mijić, kao odgovorna osoba za derventske knjige je uglavnom dobio ogromnu obavezu, Ministarstvo pravosuđa mu je izdalo uvjerenje pa je ured mogao raditi i prognanima izdavati dokumente, ali nije dobio nikakvu naknadu za rad i rad jedne uvijek dežurne službenice. Osim neplaćenog posla trenutno se provjerava status ureda ili bolje sudbina, Mijić stalno pokušava nešto poduzeti, ali ne želi biti Hrvat koji je matične knjige vratio Srbima.

U bosanskobrodskom uredu u podvinjskoj baraci koju su donirali Maltezeri su dvije službenice, bivše zaposlenice općine i matičnog ureda, rade besplatno i kažu da obitelji poginulih jedino kod njih mogu dobiti potrebne dokumente.

Kakve zapreke bi iznalazili u RS-u za Hrvate da su knjige vraćene najbolje ilustriraju matične knjige Novog Sela. Vraćene su ali je načelnik bosanskobrodske općine Vid Ivanović izdao naredbu (objavljujemo faksimil) prema kojoj se nalaže njihovo povlačenje iz upotrebe. Uz pad sustava, "obnovu" matičnih knjiga čak kad Hrvati imaju sve potrebne papire izmišljaju se stalno nove zapreke i odugovlači s izdavanjem dokumenata. Situacija je dodatno iskomplicirana jer prognani Hrvati i Bošnjaci su prvo iz ureda za prognanike dobivali potvrde o državljanstvu a onda ih nosili u matični ured Bosanskog Broda ili Dervente gdje im izdavali nove dokumente o državljanstvu sa žigom RS-a i "prevedene" na ćirilicu.

Centralna izborna komisija da hoće ima načina vrlo jednostavno provjeriti državljanstvo svakog birača, ukoliko je nešto sporno, u starom popisu birača. No, potpuno je jasno zašto se odjednom inzistira na takozvanim novim pravilima, koja su usput kao izmjene Zakona o državljanstvu usvojene još 2003. godine i za izbore 2006. očito nisu bile zanimljive jer je bilo prijavljeno malo Hrvata.

Zanimljivo je da je dosljedno poštovanje Zakona o državljanstvu izričito tražio Branko Petrić, srpski član Centralne izborne komisije, inače iz Dervente. Shvatio je da bi poslije višegodišnje vlasti SDS-a i SNSD-a mogla pobijediti Hrvatska koalicija i izlaz našao u uvjerenjima o državljanstvu koja inače priznaju gotovo sve federalne institucije.

Centralna izborna komisija je žalbe Hrvata proslijedila Ministarstvu civilnih poslova a zanimljivo je da je i ministar Sredoje Nović također iz Dervente. Međutim, prigovor je konačno stigao do visokog povjerenika Miroslava Lajčaka koji bi trebao odlučiti što sa žalbom i 2048 birača iz Dervente i Bosanskog Broda.

Hrvatima kao mogućnost ostaje i sudska tužba a kada se već inzistira na formalnostima svaki "izbrisani" birač bi prema zakonu trebao dobiti pismenu obavijest da je skinut s biračkog popisa. Pa, ako se inzistira na formalnostima Hrvati će svoje biračko pravo pokušati izboriti istim oružjem kojim im se ono osporava.

Karolina Bognar

Ostale novosti

10.4.2015.Uskrs u Koraću

23.8.2013.Prva smotra folklora nakon rata

4.3.2011.O IZBJEGLIMA, RAFINERIJI, SURADNJI...

18.9.2009.NOVA ZVONA NA PLEHANU

24.10.2008.HRVATI NISU ODUSTALI OD POSAVINE

12.9.2008.HRVATI SE NISU ODREKLI SVOJIH KORIJENA

4.5.2007.GRADIMO PLEHAN S LJUBAVLJU

26.1.2007.OKRUGLI STOL "ODRŽIVI POVRATAK"

2.11.2006.DRUGA SMOTRA KULTURNOG STVARALAŠTVA MANJINA ZAPADNE SLAVONIJE

18.10.2006.SAMO NE TREBAMO JEDNI DRUGIMA SMETATI

6.10.2006.IZBORNI REZULTATI

31.8.2006.KAKO SE ONEMOGUĆUJE POVRATAK HRVATA U NJIHOVA SELA I KUĆE

1.4.2006.MARICA I VINKO ANUŠIĆ, VLASNICI TVRTKE METALPROIZVOD

9.3.2006.VRATILA SE TEK DESETINA HRVATA

8.3.2006.PISMO JOSIPU OPAČKU, PREDSJEDNIKU VIJEĆA OPĆINE BOSANSKI BROD