Gospodarstvo

Očekivalo se puno više

Što su donijele reforme Vlade Republike Hrvatske za rasterećenje gospodarstva?

Datum objave: 30.3.2012.
Posavska hrvatska, Slavonski Brod

Da su Hrvatskoj potrebne temeljite reforme i to one s vrlo dubokim i bolnim rezovima jasno je svima jer, ma koliko se neki borili da se to ne dogodi baš na njihovom radnom mjestu ili na povlasticama koje su uživali, drugog izlaza nema. Svi se slažu da će, nastave li odgovorni u državi raditi i ponašati se na stari način, potonuti i država i nacija, a plivat će nastaviti samo oni koji su novac, uglavnom zarađen na sumnjiv način, spremili na švicarske račune. U zazivanju reformi, prvi su, razumljivo, bili poslodavci koji su već i prozivali Vladu da je u samom startu uvođenja mjera za rasterećenje gospodarstva dobrano odstupila od radikalnih poteza koje je prvih dana stupanja na vlast najavljivala. Prvi potez koji je išao u smjeru smanjenja javne potrošnje bilo je smanjivanje rashodovne strane državnog proračuna u odnosu na prethodni što se dogodilo prvi put u povijesti hrvatske neovisnosti. Slijedilo je smanjivanje neporeznih nameta, odnosno nekih doprinosa i naknada te za poslodavce jako bitno povećanje kapitalizacije HBOR-a. Velike nade polažu u najavu smanjenja zaposlenih u javnim službama i korekciju kolektivnih ugovora u javnom sektoru kao i izmjene Zakona o radu, no, poslodavci očekuju i više od toga. Realni sektor hrvatskog gospodarstva, kažu, lakše će disati kad se riješi neefikasne javne uprave, lošeg upravljanja javnim poduzećima i mutnog sustava socijalnih davanja.

Smanjena davanja za zdravstvo, šume, energetske djelatnosti...

Iako se najčešće spominje snižavanje stope doprinosa za zdravstvo s 15 na 13 posto, smanjuju se i šumski te vodni doprinosi kod gradnje za 50 posto što će velikim investitorima donijeti značajne uštede. Primjerice, za gradnju objekta u A zoni od 300 kvadratnih metara, investitor će umjesto 20.250 kuna vodnog doprinosa, sada morati platiti upola manje što i nije beznačajna ušteda. Pravne osobe su za šumski doprinos do nedavo, godišnje morale plaćati 0,0525 posto od ukupnog prihoda što i nije tako malo kad se zna da je tijekom prošle godine na ime ove naknade od hrvatskog gospodarstva naplaćeno 375 milijuna kuna. Uglavnom, smanjivanje ovih dvaju doprinosa gospodarstvu bi godišnje trebalo uštedjeti oko 300 milijuna kuna. Ipak, neki upozoravaju da će manji priljev novca u Hrvatske šume rezultirati još sporijim razminiranjem šumskih površina i poskupljenjem drvne sirovine što bi mogla biti omča oko vrata drvoprerađivačkom sektoru. Rješenje je u racionalizaciji i efikasnijem poslovanju Hrvatskih šuma iz kojih se, baš kao i iz svih državnih poduzeća, novac odlijevao na sve strane. Smanjena je i naknada za regulaciju energetskih djelatnosti (s 0,06 na 0,05 posto), dok je naknada za neizravnu spomeničku rentu potpuno ukinuta. Hrvatska gospodarska komora u kojoj je članstvo obvezno, članarinu je smanjila 5, a komorski doprinos za 15 posto i tako, na godišnjoj razini, gospodarstvu uštedjela 25 milijuna kuna. Uglavnom, smanjenje zdravstvenog doprinosa i parafiskalnih nameta te korekcije zakona o porezu na dohodak s nultom stopom za reinvestiranu dobit, prema računici iz Ministarstva obrta i malog i srednjeg poduzetništva, ukupno će godišnje gospodarstvu ostaviti na raspolaganju pet milijardi kuna.

Na kraju, tu je u javnosti manje spominjan, ali gospodarstvenicima jako važan Vladin aranžman HBOR-a s europskim investicijskim i razvojnim bankama, EIB-om i EBRD-om te s komercijalnim banakama i fondova EU-a kojima bi se za investicije samo u ovoj godini osiguralo osam milijardi kuna što bi trebalo omogućiti rast BDP-a od 0,8 posto. U tom smjeru je i najava dokapitalizacije HBOR-a za 500 milijuna kuna i jačanje jamstvenog fonda HAMAG-a, što bi poduzetnicima trebalo olakšati sudjelovanje u realizaciji javnih investicija odnosno ojačati njihovu sposobnost za sudjelovanje u natječajima i izvođenje radova.

Dobre i loše strane

No, kako svaka medalja ima dvije strane tako su i gospodarstvenici vrlo kritični prema nekim od predloženih mjera. Konkretno, kritike idu na račun predložene izmjene Zakona o porezu na dobit o retroaktivnom plaćanju poreza za one koji su zadržavali dobit i iz nje financirali redovno poslovanje, a nezadovoljni su i oporezivanjem kupnje automobila. Osim što se time kažnjavaju oni kojima automobili stvarno služe kao osnovno sredstvo poslovanja, pogoršat će se bilance poduzetnika te smanjiti prodaja automobila. Za kraj treba spomenuti i Zakon o radu za kojeg Vlada predlaže izmjene po kojima produžena primjena odredbi iz kolektivnih ugovora više neće biti neograničena nego će najvjerojatnije vrijediti godinu dana. Osim poslodavaca, ovu izmjenu podržavaju i nezaposleni te svi ostali koji nemaju tu sreću da ih doživotno štiti status zaposlenika u javnim ustanovama i poduzećima te državnim ili lokalnim upravama i samouprava.

Iz razgovora s nekoliko slavonskobrodskih gospodarstvenika, ali i predstavnika sindikata te županijskog Gospodarsko-socijalnog vijeća jasno se vidi stav da su, bez obzira s koje se strane proizvodnog procesa nalazili, svjesni kako je dosadašnje stanje neizdrživo te da su potrebni duboki rezovi kako bi se realni sektor uspio održati na životu. Mnoge od njih, svi su istaknuli, može napraviti samo Vlada, ali ono što je do sada napravljeno, složni su svi, premalo je i ne zadire u bit problema. Ipak, svi se nadaju da je ovo tek početak te da će daljnje mjere biti puno hrabrije i radikalnije, upravo onakve kakve su i najavljivane u predizbornim obećanjima.

Miroslav Ćupić, predsjednik Gospodarsko socijalnog vijeća

Umjesto da pada, javna potrošnja i dalje buja

- Pitate me za nove mjere Vlade, a ja se pitam ima li ih uopće jer sve ovo o čemu se sada govori i što je navodno uvedeno kao neke olakšice gospodarstvenicima, vrlo malo će se osjetiti. Osim toga, povećanje PDV-a će donijeti veliku štetu jer će promet roba i usluga sigurno pasti pa će, onda, pasti i prihodi na svim razinama. Što se tiče smanjivanja izdvajanja za Fond zdravstva, mislim da će poslodavcima barem donekle olakšati položaj, a na zdravstveni sustav ne bi se trebalo negativno odraziti jer se tamo previše novca bespotrebno rasipa. Kad je riječ o šumskom doprinosu nije mi jasno zbog čega se on uopće uplaćuje kad se nakaradno troši. Za Hrvatske vode, kojima se uplaćuje vodni doprinos, vidimo da, koliko-toliko, nešto ipak rade, dok za ove prve to ne možemo reći. Da ponovim, sve su ove mjere ništa i rezovi moraju biti radikalni jer javna potrošnja i dalje buja i to nitko više ne može izdržati. Što bi trebalo napraviti? Smanjivanje nevjerojatne brojke od 500.000 branitelja te silne administracije u javnoj upravi i državnim tvrtkama o čemu se puno pričalo, a onda zašutjelo.

Ankica Vidaković, suvlasnica Autodoma Vidaković, Slavonski Brod

Predložene mjere su kap u moru, tek očekujem prave

- Mjere koje Vlada predlaže za gospodarski oporavak jesu pokušaj preusmjeravanja sredstava, ali su, prema mom osobnom mišljenju, tek kap u moru i daleko od onoga što smo očekivali. Očekivala sam drastičnije mjere, a mislim da je i većina građana imala ista očekivanja. Ipak, mislim i nadam se da Vlada postupa taktički te da priprema prave mjere, ali, bojeći se socijalnih nemira i sindikata, nije željela odmah s njima ići van. Vjerujem da će smanjivanje doprinosa za zdravstvo od dva posto biti značajna ušteda za tvrtke s velikim brojem zaposlenih. U našoj tvrtki ima 40 zaposlenika i, prema prvim računicama koje sam napravila, većina će ih ostati na istim plaćama tako da nama malim i srednjim poduzetnicima, ovo smanjenje od dva posto ne znači gotovo ništa. Što se tiče smanjivanja vodnih i šumskih doprinosa, smatram da je riječ o nametima koji uopće ne bi smjeli postojati budući da je riječ o državnim tvrtkama kojima je previše zaposlenih, a uredno dobivaju velike plaće, božičnice, regrese... ja svojim radnicima to ne mogu dati iako rade daleko više i kvalitetnije. Ipak, od mojih se ljudi uzima i onim prvima se daju velike plaće i ogorčena sam. Ja sam za sve mjere kojima će se spasiti država, no za to nam treba dobra uprava. Moramo shvatiti da potrošnja ne može biti veća od one koju sami možemo pokriti jer ovako kako smo do sada radili, prodavali smo budućnost svoje djece. Hrvatskoj trebaju projekti koji će zaposliti postojeće kapacitete i otvoriti nova radna mjesta i to u proizvodnom sektoru, moramo uvesti disciplinu u plaćanju obveza te suzbiti rad na crno.

Ivica Kožul, direktor i vlasnik tvrtke Kožul d.o.o.

Nužna izmjena zakona

- Mislim da je hrvatska Vlada trebala bolje iskoristiti veliku potporu koju je dobila na parlamentarnim izborima jer su svi, a ne samo mi gospodarstvenici, očekivali radikalne reforme. Ovo što smo sada dobili je samo face lifting i daleko od očekivanog. Nema bitnih promjena sve dok ne dođemo do toga da se plaća rad, kreativnost i proizvodnja novih vrijednosti. Da se sada raspiše natječaj za radno mjesto na benzinskoj crpki ili naplatnim kućicama, stigle bi tisuće molbi i digla se cijela nacija. A što je na tim radnim mjestima kreativno i vrijedno osim velike plaće? Kod nas se neproduktivni i nekreativni poslovi previše plaćaju, dok mi iz gospodarskog sektora ni svog najboljeg radnika ne možemo toliko platiti. Tko će se onda javiti na naš natječaj i boriti za radno mjesto na kojem svih 8, često i 12 sati moraš dati cijelog sebe, a nije ni blizu plaćeno kao mjesto u javnim službama koje mi plaćamo kroz poreze. Zašto je radnik u državnoj službi još uvijek dvostruko više plaćen od radnika na istom radnom mjestu koji je zaposlen u gospodarstvu iako ovaj iz gospodarstva mora zaraditi za umirovljenika, za državnog službenika i sa sebe? U tom segmentu ni blizu ne vidim promjene. Dovoljno je samo pogledati kako to u razvijenim zemljama funkcionira i tada bi se vidjelo da radnici u privatnim tvrtkama imaju znatno veće plaće, ali i puno više rade od onih u državnim tvrtkama i službama gdje, zato, imaju sigurno radno mjesto. Druga stvar je izmjena Zakona o radu koji će poslodavcu omogućiti da otpusti neradnika što je sada gotovo nemoguće, a posljedica je da se malo tko od nas usudi primiti novog radnika u stalni radni odnos.

Zdravko Stipetić, predsjednik Uprave ĐĐ Holdinga

Poticati inovacije i uvoditi nove proizvode i tehnologije

- Puno toga treba popraviti i napraviti, a ne može se sve osmisliti i provesti u jednom danu. Ovo što je u tom smislu pokrenuo HUP ide u dobrom smjeru, a da ima još puno posla, itekako ga ima. Jedna od dodatnih mjera koje bi Vlada mogla uvesti je ona koja bi kod poslodavaca poticala uvođenje novih tehnologija i proizvoda što bi dugoročno povećalo konkurentnost hrvatskog gospodarstva, pogotovo u realnom sektoru. To je jedini put na kojem možemo ostvariti značajne pomake i, kao građani, zadržati standard koji smo do sada imali. Ako bismo ga htjeli povećati, onda je ovaj zadatak još složeniji, no, s postojećom gospodarskom strukturom mi to ne možemo postići. Baš zato je važno poticati nova rješenja i nove proizvode, onako kako je to Europi već odavno dobro razređeno. Izmjene Zakona o radu bi dobro došle u smislu olakšavanja izlaska i ulaska u svijet rada što i nije tako bogohulno niti loše za one koji traže posao. Moramo voditi račun o tome da su sve naše kompanije izvrgnute hirovima tržišta, snažnoj konkurenciji i dobivanju i gubljenju posla. Kako su te promjene brze, onda i broj izvršitelja na određenom radnom mjestu mora biti podložan brzoj reakciji, bilo da je riječ o povećanju ili smanjivanju narudžbe, o odustajanju ili o dovođenju novog posla.

Ante Malovan, teritorijalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za Brodsko-posavsku, Podravsko-virovitičku i Požeško-slavonsku županiju

Ušteđeni novac mora se preliti u nova radna mjesta

- Predložene mjere trebale bi imati neki značaj za gospodarstvo, no, kod nas je problem je što njih 80 posto nikad ne bude provedeno tako da se one svedu na paket želja. Toliko smo puta do sada bili izmanipulirani i sve dok ne budu provedene i dale rezultat, nikome ne vjerujemo. Smanjivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, za šume i vode... trebalo bi dovesti do otvaranja proizvodnih radnih mjesta i novog zapošljavanja. Ne prelije li se tako ušteđeni novac u proizvodnju i nova radna mjesta, ništa nije učinjeno! Mi već 10-ak godina pričamo kako bi za obrtnike i male i srednje poduzetnike trebalo uvesti olakšice, za novo zapošljavanje i omogućiti im dobivanje povoljnih kredita, ali stalno tapkamo na mjestu i ništa konkretno ne poduzimamo. Sumnjam da će netko doći u Hrvatsku i donijeti nam novac, barem ne dok je rad u Hrvatskoj toliko opterećen razno-raznim nametima. Uz mjere koje će poslodavcima olakšati zapošljavanje mladih ljudi, trebalo bi povesti računa i o tome za koja zanimanja i struke školujemo mlade ljude. Nastavimo li kao do sada, svi će nam mladi stručnjaci, kako fakultetski obrazovani, tako i oni iz majstorskih zanimanja, otići iz Hrvatske. Nisam suguran da će mjere sadašnje Vlade to spriječiti.

 

Marija Ravlić

Ostale novosti

3.6.2016.Kako kradu plin?

27.5.2016.Innet forum

20.5.2016.Ušteda od 150 kuna

8.4.2016.Antipušački zakon odlebdio u dim?

11.3.2016.Mljekarstvo na koljenima

19.2.2016.Kupujmo domaće!

22.1.2016.Grijanje na slamu

15.1.2016.Edukacija i napredovanje

8.1.2016.Što će ostati od Đure Đakovića

18.12.2015.Donose nam i crno-bijele uređaje

27.11.2015.Klesarska struka i njihovi problemi

20.11.2015.Više od 260 izlagača

13.11.2015.Toplo vrijeme odgodilo svinjokolje

30.10.2015.Trgovina na kućnom pragu

16.10.2015.Hrvatska, kroatska kravata

9.10.2015.Ima li nade za građevince?

2.10.2015.Vino izvrsno, prodaja smanjena

4.9.2015.Vratite film na početak

7.8.2015.Gdje su novci od milijuna kubika vode?

26.6.2015.Uništavanje hrvatskog sela

12.6.2015.Nestaju li domaće gice?

22.5.2015.Stanje u ribnjačarstvu

10.4.2015.Uz trud i rad, isplati se

20.3.2015.Najveći sajam dosada

13.3.2015.Koliko je sati?

6.3.2015.Ispiti za pesticide, prskalice, motorne pile...

13.2.2015.Kako ostati i opstati

23.1.2015.U Slavonskom Brodu čak 60 taksi vozila

16.1.2015.Što u koji kontejner, kantu, vrećicu...

9.1.2015.Sezonska sniženja uz nova pravila i upozorenja

5.12.2014."Biznismeni" rušili cijenu

28.11.2014.Prevladavaju popravci, ali se vraća i šivanje

21.11.2014.Što sve vrijedne ruke mogu

14.11.2014.Odblokirajmo se!

14.11.2014.Višestruko veći najam?

7.11.2014.Rigorozne kazne za utajenu rakiju

31.10.2014.Milijarde otplovile rijekom

17.10.2014.U poslovne zone uloženo oko 105 milijuna kuna

17.10.2014. Putničko pristanište na Savi

17.10.2014.Kiše i hladnoća odnijele velik dio uroda

10.10.2014.Što je ostalo za berbu u vinogradima?

3.10.2014.Do kraja godine (ne)će biti otpuštanja?

12.9.2014.Zatvoreno više od 200 obrta!

28.3.2014.Svako učenje se računa – u svako životno doba

18.10.2013.Ulaganje za budućnost

19.4.2013.Bolje od svih očekivanja

22.3.2013.Najsiromašniji kupci

3.1.2013.Vodeća razvojna i konzultantska agencija u Hrvatskoj

23.11.2012.Najbolji oklopnjak na svijetu

26.10.2012.Polovici hrvatskih pilana prijeti zatvaranje

24.8.2012.Vina od kupina, višnje i ribizla

21.6.2012.Voćarstvo na koljenima

23.3.2012.Pet mladih kuhara uspješni na praksi u Njemačkoj

23.3.2012.Za više od 600 osoba osigurano četiri mjeseca posla

2.3.2012.CVIJEĆE NA DAR, CVJEĆARIMA SPAS

17.2.2012.Jamče osobnom imovinom za posao kojeg nemaju

27.1.2012.Nove poslovođe na novim radnim mjestima

30.12.2011.OSAMNAEST ZDUNIĆA I NJIHOVO STADO S 260 GRLA

16.12.2011.EDUCIRANJE ČLANOVA NAŠ JE GLAVNI POSAO

1.12.2011.TRIDESET ZADOVOLJNIH LJUDI

25.11.2011.VIŠE OD 1600 KAZANA

7.10.2011.KUPLJENA DVA NAJSUVREMENIJA CNC STROJA

19.8.2011.PUN POGODAK ZA NEZAPOSLENE, ALI I OPĆINE I GRADOVE

15.7.2011.NISMO PRISTALE NA NEPLAĆENE RADNE SUBOTE

8.7.2011.SPREMNICI ZA JANAF I VAGONI ZA HŽ

17.6.2011.PRETOVARENO VIŠE OD 6 MILIJUNA TONA TERETA

18.3.2011.BRODSKI NAMJEŠTAJ U EUROPSKIM BLAGOVAONICAMA

4.3.2011.PROTIV ZLOUPORABE POTICAJA

25.2.2011.DEVEDESET GODINA ĐURE ĐAKOVIĆA

14.1.2011.RASHLADNE VITRINE STIĆI ĆE NA VRIJEME - NAJKASNIJE DO TRAVNJA

7.1.2011.KULINARI I KOBASIČARI SA SVJEDODŽBOM

19.11.2010.PALA KNJIGA NA TRI SLOVA

15.10.2010.RUSKI KAPITAL I DOMAĆA RADNA SNAGA

7.10.2010.VIŠE OD TISUĆU PRIJAVLJENIH PROIZVOĐAČA

26.3.2010.ŠTRAJK, PROSVJED, UNIFORME...

12.3.2010.ONI PRESLUŠAVAJU ULICE!?

6.11.2009.OVAKAV VIJUŠ NAJDUŽE JOŠ TRI GODINE

2.10.2009.TEP JE ODLIČAN PRIMJER SVIMA

11.9.2009.PALE CIJENE PREHRAMBENIM PROIZVODIMA, NARASLE HIGIJENSKIM POTREPŠTINAMA

26.6.2009.20 GODINA S MALINAMA

17.4.2009.ŽUPANIJA SUFINANCIRA ISPITIVANJE KVALITETE MLIJEKA ZA OBITELJSKA GOSPODARSTVA

27.3.2009.I RECESIJI I KRIZI UNATOČ – SAJAM POSLOVA JE PUN POGODAK

20.2.2009.IZ BRODA U SVIJET

23.1.2009.ODLUKU O PRODAJI ZEMLJIŠTA DONOSE OPĆINE I GRADOVI, ALI...

9.1.2009.NESTAŠICA PLINA BACILA U SJENU POVEĆANJE CIJENA

12.12.2008.SLAVONSKA BOŽIĆNA JAGODA

28.11.2008.GOTOVO S MALVERZACIJAMA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM

14.11.2008.HLADNJAČA — FENIKS BRODSKOG GOSPODARSTVA

12.9.2008.KORISNICIMA S BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 670 TISUĆA KUNA BESPOVRATNE POTPORE

2.5.2008.MALO TKO HOĆE RADITI!

11.4.2008.IZRAVNI KONTAKT IZMEĐU POSLODAVACA I NEZAPOSLENIH

21.3.2008.Uzgoj jabuka - proizvodnja na veliko

14.3.2008.BRODSKI RIBNJACI – TEK OSTACI STARE SLAVE

29.2.2008.BROD ĆE ZA TRI GODINE IMATI NAJJAČU RIJEČNU LUKU

22.2.2008.GRADI SE TVORNICA BIO-DIZELA U LUCI BROD

8.2.2008.Bankrot belgijsko-hrvatske uspješnice

21.12.2007.VEĆINA BOROVA STIŽE IZ POŽEŠKOG KRAJA

9.11.2007.BRODSKA ZONA, UZ ULAGANJA I TRANSFORMACIJE, IMA BUDUĆNOST

21.9.2007.OTVOREN ODJEL VETERINARSKE DIJAGNOSTIKE

14.9.2007.DAN ĐURE ĐAKOVIĆA

31.8.2007.NASTAVLJA SE UPIS DIONICA I UVOĐENJE U REGISTAR

3.8.2007.POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA PRODAJNI CENTAR "PEVEC"

3.8.2007.NAJMANJE NEZAPOSLENIH U DESET GODINA

27.7.2007.PROIZVODNJA NA ŠKRGE!

16.4.2007.DANI OTVORENIH VRATA

6.4.2007.KORAK U POKRETANJU DRVNE INDUSTRIJE

23.3.2007.Poskupljuje kruh

23.2.2007."Kako su me pokrali"

16.2.2007.VRIJEDNOST ĐURE ĐAKOVIĆA RASTE

1.12.2006.PRAVI SAJAM

30.11.2006.DVIJE GODINE LOTOSA

3.11.2006.IZ BRODA 1280 VAGONA!

2.11.2006.Koliko smo spremni za strana ulaganja i potencijalne investitore

30.10.2006.KONAČNO ODLUKA O PRODAJI SUŠIONICE?!

20.10.2006.Izigrani investitor traži razgovor sa Sanaderom

6.10.2006.SREDIŠNJA PROSLAVA DANA HRVATSKIH ŽELJEZNICA

21.9.2006.OČEKUJEMO POZITIVNU GODINU

21.9.2006.ŠEST LINIJA U JAVNOM GRADSKOM PRIJEVOZU

15.9.2006.Sušionica u Vrpolju

15.9.2006.Komunalac - stigli zeleni otoci!

15.9.2006.Vodovod isključuje neplatiše

11.8.2006.ODLIČAN SUHI PROIZVOD IZ SMRZNUTE VIŠNJE