Gospodarstvo

Jamče osobnom imovinom za posao kojeg nemaju

Neizvjesna sudbina obrtnika

Datum objave: 17.2.2012.
Posavska hrvatska, Slavonski BrodObrtnici godinama upozoravaju na svoj težak, i u odnosu na vlasnike poduzeća neravnopravan položaj. Čak štoviše, imaju osjećaj da se broj njihovih obveza stalno povećava, da im nad glavom vidi Damoklov mač, jer su za posao, kojega je sve manje, morali jamčiti osobnom imovinom. Za njih je to neodrživo i tražili su dopune i izmjene Zakona o obrtu, ali ih ne zadovoljava odgovor kako je sve u proceduri. Ona predugo traje. Da ih je bar više u takozvanoj skupini dobitaša, koji zbog dobrog poslovanja prelaze u trgovačka društva, poput Bebrinke, ili Severa... bili bi zadovoljni jer bi to značilo da posla ima. U Komori kažu kako je 2010. godina bila prijelomna, jer je bilo više zatvorenih nego otvorenih obrta, u prošloj godini je oživjelo otvaranje obrta, a na početku ove godine puno je upita o mogućnostima otvaranja obrta. Puno je ljudi ostalo bez posla i traže izlaze u onome što znaju raditi. Veliko je zanimanje za taxi službu, u kojoj je "Dobra vila", srušila monopol i pokazala novi model rada.
Obrtnici su na svom posljednjem godišnjem skupu bili suglasni da ne mogu dalje ovako, da se moraju udružiti na regionalnoj razini i da će, ako ne bude išlo drugačije, pribjeći i građanskom neposluhu. Svima je jasno da je izlaz u proizvodnji, koje u strukturi obrtništva ima najmanje. To je vidljivo i iz novoprijavljenih obrta u prošloj godini, gdje je od 164 nova obrta samo 7 proizvodnih, a to su: 2 proizvođača električne energije uz pomoć solarne energije, 1 proizvođač madraca, 1 tokarska proizvodnja, 1 obrada metala i 2 proizvođača kolača.
Jedino što su hrvatski, pa i brodski obrtnici postigli od početka krize, je novoosnovano Ministarstvo poduzetništva i obrta. Ostalih šest zahtjeva ne tiče se samo njih, nego ukupnog gospodarstva Hrvatske, na koje se u normalno vrijeme obrt naslanjao.
Što su s početkom krize tražili, a što dobili hrvatski obrtnici?
Sedam zahtjeva HOK-a
U Hrvatskoj je s početkom krize 2008. godine 90.000 obrtnika (tada sa 120.000 zaposlenika) svoja traženja od Vlade uobličilo u "sedam zahtjeva HOK-a". Tražili su uvođenje financijske discipline na tržištu, ustvrdili da obrazovanje nema alternativu, tražili jednakopravan položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike Republike Hrvatske, povećanje konkurentnosti obrtništva, fleksibilnost radne snage i osnivanje Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva.
Kakvi su pomaci? Prema podacima Hrvatskog zavoda mirovinskog osiguranja, s 31. prosincem 2011. godine, ukupno je bilo 67.998 obrtnika, sa 109.051 zaposlenikom.
Željka Pergl, poslovna tajnica Obrtničke komore Brodsko-posavske županije
Rak rana je garancija osobnom imovinom
- U proceduri su izmjene i dopune Zakona o obrtu. Svi iz sustava, od udruženja do područnih županijskih komora, kao i Hrvatska obrtnička komora, dali su svoje sugestije i primjedbe na postojeći Zakon o obrtu i sada je sve zastalo zbog izbora. Poslije uvida u stanje na terenu HOK će izaći s prijedlogom prema Vladi, odnosno prema ponovo osnovanom Ministarstvu poduzetništva i obrta. Najviše primjedbi, a to je već artikulirao HOK, je da obrtnik odgovara svom svojom imovinom. To je rak rana i obrtnici se bore sa svim vladama oko tog pitanja. To je nepravda u odnosu na trgovačka društva. Još 2008. godine s početkom krize obrtnici su svoja traženja uobličili u sedam zahtjeva. Bilo je to nezadovoljstvo obrtnika usmjerenih prema Vladi i svim strankama koje su prema njihovom sudu kočnica razvoja obrtništva. Tu je istaknut neravnopravni položaj obrtnika prema trgovačkim poduzećima. Obrtnik koji zatvori obrt ne može koristiti subvenciju Zavoda za zapošljavanje, kao nezaposlena osoba. Razumljivo je da su obrtnici nestrpljivi, jer to za njih dugo traje.
Kako doskočiti krizi?
Kao da netko izmišlja nove namete za obrtnike
Zakon je omogućio u isto vrijeme biti obrtnik i imati poduzeće, društvo s ograničenom odgovornošću. Anka Šakić, predsjednica Udruženja obrtnika Slavonski Brod je objasnila kako ona vidi takav način poslovanja: - Ne bih htjela da mi kolege zamjere, ali u isto vrijeme imati obrt i d.o.o., nešto mi tu ne štima. Ili si ovo, ili ono. Što se tiče tijela Udruženja bila bih stroža, ali to je nekima interes i korist. Dio obrtnika odjavi obrt, ali nastavi raditi, jer ga "uguše" obveze. Ne mogu reći da branim tu skupinu obrtnika, ali se bojim da je nekima to jedini izlaz u situaciji kada se obrtnicima na leđa stavlja teret, koji ne mogu nositi. Naša obveza je plaćati i takozvane parafiskalne namete. Prošle godine odlučeno je da moramo plaćati i spomeničku rentu. Bila je preporuka da plaćamo najniži iznos, ali je odlučeno drugačije. Svaki obrtnik ima svog knjigovođu i on mu je desna ruka u poslovanju. Pored svih davanja, obrtnik kada prijavi svoj dohodak u Poreznu upravu ne može mirovinsko i zdravstveno platiti prema primanjima, nego dobije točno zadani iznos, prema hrvatskom prosjeku primanja, pa je mirovinsko i zdravstveno 1.800 kuna, mjesečno. Zašto Slavonija ne bi plaćala obveze prema prosjeku primanja u ovoj regiji? Inače, imam osjećaj kao da je netko zadužen da izmišlja namete. Sada je aktualna deratizacija, dezinsekcija i dezinfekciju, pa se od obrtnika traži da potpišu ugovor o deratizaciji, a znamo da je Grad Brod radi sustavno i da to je njegova obaveza. Nažalost, rekla bih da obrtnici svakim danom tonu sve dublje, a najgore je proizvođačima.
Marica Brekalo, vlasnica Boema, proizvodnje slastica
Tržište osiguravam kvalitetom
- Obrt sam otvorila 2005. godine, a ljubav za kolače postoji odmalena, pa pamtim da sam prvi kolač napravila kada sam imala 10 godina, prisjetila se početka samostalnog rada Marica Brekalo koja je 20 godina radila kao trgovkinja u Veleprometu. - U trgovini sam naučila osnove ponašanja, a prvu lekciju o pružanju usluga i komunikaciji s kupcima dobila sam od svog starog šefa, koji je od Židova učio trgovinu. Poučio nas je osnovnom pravilu trgovine - Kupac je uvijek u pravu! Oduvijek sam voljela slatko, pa sam isprobavala recepte. Kada nekoliko mjeseci u trgovini nisam dobila plaću, rekla sam da ne mogu tako dalje. Bilo je vrijeme pred Uskrs i kolegice su mi predložile da za sve njih napravim kolače, jer sam ih uvijek donosila na posao. Napravile su popis i tako je počeo moj posao. Kada sam otvorila obrt bilo je bar 5-6 slastičara. Imala sam svoju klijentelu, žene iz svog okruženja i odlučila sam raditi kao do tada. Nije mi na prvome mjestu bila zarada, nego sam željela ponuditi nešto novo, nešto što će imati moj pečat. Start je bio dobar. Bez obzira na broj kupaca morala sam uhodati posao. I kada mi se činilo kako sam se sve bolje uhodavala počela je kriza, koju intenzivno osjećam od 2010. godine. Broj kupaca se nije promijenio, ali se vidi da ljudi nemaju novaca. Čak su i svatovi postali skromniji. Malo je ljudi kojima cijena nije bitna, ali je puno više onih koji su nekada mogli, a sada si ne mogu priuštiti ovu vrstu kupnje. O proizvodnji kolača, kao grani pekarstva, se jako malo zna. Svi misle da znaju sve, ali problematiku ove proizvodnje uopće ne poznaju. To sami svladavamo. Mislim da je situacija podjednaka u svim hrvatskim gradovima. Uzet ću primjer zaštite nekog svog proizvoda, što je velika procedura, i moraš se istinski namučiti da se na kraju pitaš, ima li to smisla. Ustvari, kao u svakom drugom poslu ono što napravim, i što je drugačije, trebalo bi vam dati pravo da to ne može koristiti nitko drugi. Kod nas to ljudi ne shvaćaju i kažu - pa to je kolač. Da to je kolač, ali je to moj posao i moj izvor prihoda. Što se tiče tržišta, uz trgovinu preko puta male crkve, već tri godine radim za Billu i to je dobra suradnja. Posla je manje, ali su nam nameti sve veći, iako se stalno priča o rasterećivanju gospodarstva. Nisam primjetila nikakvo rasterećenje. Mogu govoriti samo o svom poslu. Zaposlila sam dva djelatnika sa Zavoda za zapošljavanje, na neodređeno vrijeme. Nikakvu potporu nisam dobila, iako sam pokušavala. Rečeno mi je da su neki drugi ljudi iskoristili kvotu poticaja, zaposlili određeni broj djelatnika, a onda ih brzo otpustili. To nije u redu, i logično je bilo vratiti poticaje. To se nije dogodilo. Kako nije bilo nadzora, ukinuti su poticaji. Žao mi je da je Slavonija marginalizirana, ali se od nas traži jednako kao od dijelova Hrvatske gdje se ipak radi i živi bolje. Kada sve vidim, mogla bih biti bezvoljna, pitati se zašto uopće raditi, ali ipak pokušavam preživjeti. Osobno se trudim kvalitetom osigurati tržište, iako cijene ne mijenjam, i sve nekako vodi prema nerentabilnosti. Cijene rastu i kada bih to pratila, ne bih ništa prodala. Ne želim mijenjati razinu kvalitete, vjerujem kako ovo neće vječno trajati, i zato izdržavam, kratko je kazala Marica Brekalo, komentirajući slastičarsku proizvodnju, obrt u kojemu su uvjeti rada zahtjevni, poput onih u tvornici.
Jozo Martić, ručna izrada obuće
Jedini izlaz je u radu
Kada je Jozo Martić odlučio pokrenuti samostalni obućarski obrt, 1996. godine uredio je radionicu na Budainci, od 2002. godine počeo je ručno izrađivati obuću, a nakon toga otvorio i radionicu u Širokoj ulici. - Očekivao sam kako će glavnina kupaca biti Brođani, a došli su mi iz Vinkovaca, Osijeka, Zagreba, Županje, Varaždina..., a Brodu je "pripalo" oko 30 posto kupaca. Najtraženije su šokačke i jahače čizme (cijena je 800 kuna), jer to nitko nije radio u ovom dijelu Hrvatske. Trenutačno radim za jedno kulturno-umjetničko društvo iz Iloka, ali to su rijetki poslovi. Općenito je došlo do kolapsa u poslu, ne samo mome. Krizu sam počeo osjećati 2008. godine, kada se počelo govoriti o smanjenoj proizvodnji. Proizvodim i radne cipele, cijena im je 280 kuna, to je potpuno kožna cipela s đonom koji ne propušta vlagu, ali nitko ih ne kupuje. Nikoga ne zanima ima li radnik mokru cipelu, govori obućar. Krizi se, kao i svi, morao prilagođavati te je "prepolovio" radionicu, smanjio prostor i potrošnju, a radionicu kod kuće je zatvorio. Uz Jozu radi sin Antonijo, koji se vratio iz Zagrebu gdje je završio za obućara i nastavit će se pripremati za majstorski ispit. Nažalost, u Hrvatskoj nema ni srednje škole za obućara, bila je u Zagrebu, za obradu tekstila i kože s dizajnom, ali nema je više. Jozo tvrdi: - Pogrešno se za obućarstvo misli kako bismo mogli s popravcima nadomjestiti manjak proizvodnje. Kako netko tko kupi cipelu za 100 kuna, može popravak te cipele platiti 60 kuna? Bojim se da nigdje u svijetu ova vrsta obrta neće opstati, nego samo velike tvrtke. Imam ugovor s jednom austrijskom tvrtkom, ali i inozemni naručitelji su oprezni, i oni su prepolovili proizvodnju. Ipak, jedini izlaz vidim u radu. Njemački grad Rosenheime je poput Broda, a imaju jedan trgovinski centar za 20.000 zaposlenih!? Nekad su kod nas u Slavonski Brod dolazili iz Bosne, od Doboja do Bosanskog Broda, u kupnju. Sada je sve zamrlo.
Martić kaže kako u Slavonskom Brodu danas rade četiri obućara i kada bi bilo 20.000 zaposlenih, to bi bilo dovoljno za tu vrstu usluga: - Nažalost, nije tako. Zato jedva čekam ulazak Hrvatske u EU jer odvozeći cipele u, recimo, Njemačku, neću morati imati špedicijsku dokumentaciju, koja cijeli posao poskupljuje pet puta. Tada ću biti konkurentan!



Karolina Bognar

Ostale novosti

3.6.2016.Kako kradu plin?

27.5.2016.Innet forum

20.5.2016.Ušteda od 150 kuna

8.4.2016.Antipušački zakon odlebdio u dim?

11.3.2016.Mljekarstvo na koljenima

19.2.2016.Kupujmo domaće!

22.1.2016.Grijanje na slamu

15.1.2016.Edukacija i napredovanje

8.1.2016.Što će ostati od Đure Đakovića

18.12.2015.Donose nam i crno-bijele uređaje

27.11.2015.Klesarska struka i njihovi problemi

20.11.2015.Više od 260 izlagača

13.11.2015.Toplo vrijeme odgodilo svinjokolje

30.10.2015.Trgovina na kućnom pragu

16.10.2015.Hrvatska, kroatska kravata

9.10.2015.Ima li nade za građevince?

2.10.2015.Vino izvrsno, prodaja smanjena

4.9.2015.Vratite film na početak

7.8.2015.Gdje su novci od milijuna kubika vode?

26.6.2015.Uništavanje hrvatskog sela

12.6.2015.Nestaju li domaće gice?

22.5.2015.Stanje u ribnjačarstvu

10.4.2015.Uz trud i rad, isplati se

20.3.2015.Najveći sajam dosada

13.3.2015.Koliko je sati?

6.3.2015.Ispiti za pesticide, prskalice, motorne pile...

13.2.2015.Kako ostati i opstati

23.1.2015.U Slavonskom Brodu čak 60 taksi vozila

16.1.2015.Što u koji kontejner, kantu, vrećicu...

9.1.2015.Sezonska sniženja uz nova pravila i upozorenja

5.12.2014."Biznismeni" rušili cijenu

28.11.2014.Prevladavaju popravci, ali se vraća i šivanje

21.11.2014.Što sve vrijedne ruke mogu

14.11.2014.Odblokirajmo se!

14.11.2014.Višestruko veći najam?

7.11.2014.Rigorozne kazne za utajenu rakiju

31.10.2014.Milijarde otplovile rijekom

17.10.2014.U poslovne zone uloženo oko 105 milijuna kuna

17.10.2014. Putničko pristanište na Savi

17.10.2014.Kiše i hladnoća odnijele velik dio uroda

10.10.2014.Što je ostalo za berbu u vinogradima?

3.10.2014.Do kraja godine (ne)će biti otpuštanja?

12.9.2014.Zatvoreno više od 200 obrta!

28.3.2014.Svako učenje se računa – u svako životno doba

18.10.2013.Ulaganje za budućnost

19.4.2013.Bolje od svih očekivanja

22.3.2013.Najsiromašniji kupci

3.1.2013.Vodeća razvojna i konzultantska agencija u Hrvatskoj

23.11.2012.Najbolji oklopnjak na svijetu

26.10.2012.Polovici hrvatskih pilana prijeti zatvaranje

24.8.2012.Vina od kupina, višnje i ribizla

21.6.2012.Voćarstvo na koljenima

30.3.2012.Očekivalo se puno više

23.3.2012.Pet mladih kuhara uspješni na praksi u Njemačkoj

23.3.2012.Za više od 600 osoba osigurano četiri mjeseca posla

2.3.2012.CVIJEĆE NA DAR, CVJEĆARIMA SPAS

27.1.2012.Nove poslovođe na novim radnim mjestima

30.12.2011.OSAMNAEST ZDUNIĆA I NJIHOVO STADO S 260 GRLA

16.12.2011.EDUCIRANJE ČLANOVA NAŠ JE GLAVNI POSAO

1.12.2011.TRIDESET ZADOVOLJNIH LJUDI

25.11.2011.VIŠE OD 1600 KAZANA

7.10.2011.KUPLJENA DVA NAJSUVREMENIJA CNC STROJA

19.8.2011.PUN POGODAK ZA NEZAPOSLENE, ALI I OPĆINE I GRADOVE

15.7.2011.NISMO PRISTALE NA NEPLAĆENE RADNE SUBOTE

8.7.2011.SPREMNICI ZA JANAF I VAGONI ZA HŽ

17.6.2011.PRETOVARENO VIŠE OD 6 MILIJUNA TONA TERETA

18.3.2011.BRODSKI NAMJEŠTAJ U EUROPSKIM BLAGOVAONICAMA

4.3.2011.PROTIV ZLOUPORABE POTICAJA

25.2.2011.DEVEDESET GODINA ĐURE ĐAKOVIĆA

14.1.2011.RASHLADNE VITRINE STIĆI ĆE NA VRIJEME - NAJKASNIJE DO TRAVNJA

7.1.2011.KULINARI I KOBASIČARI SA SVJEDODŽBOM

19.11.2010.PALA KNJIGA NA TRI SLOVA

15.10.2010.RUSKI KAPITAL I DOMAĆA RADNA SNAGA

7.10.2010.VIŠE OD TISUĆU PRIJAVLJENIH PROIZVOĐAČA

26.3.2010.ŠTRAJK, PROSVJED, UNIFORME...

12.3.2010.ONI PRESLUŠAVAJU ULICE!?

6.11.2009.OVAKAV VIJUŠ NAJDUŽE JOŠ TRI GODINE

2.10.2009.TEP JE ODLIČAN PRIMJER SVIMA

11.9.2009.PALE CIJENE PREHRAMBENIM PROIZVODIMA, NARASLE HIGIJENSKIM POTREPŠTINAMA

26.6.2009.20 GODINA S MALINAMA

17.4.2009.ŽUPANIJA SUFINANCIRA ISPITIVANJE KVALITETE MLIJEKA ZA OBITELJSKA GOSPODARSTVA

27.3.2009.I RECESIJI I KRIZI UNATOČ – SAJAM POSLOVA JE PUN POGODAK

20.2.2009.IZ BRODA U SVIJET

23.1.2009.ODLUKU O PRODAJI ZEMLJIŠTA DONOSE OPĆINE I GRADOVI, ALI...

9.1.2009.NESTAŠICA PLINA BACILA U SJENU POVEĆANJE CIJENA

12.12.2008.SLAVONSKA BOŽIĆNA JAGODA

28.11.2008.GOTOVO S MALVERZACIJAMA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM

14.11.2008.HLADNJAČA — FENIKS BRODSKOG GOSPODARSTVA

12.9.2008.KORISNICIMA S BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 670 TISUĆA KUNA BESPOVRATNE POTPORE

2.5.2008.MALO TKO HOĆE RADITI!

11.4.2008.IZRAVNI KONTAKT IZMEĐU POSLODAVACA I NEZAPOSLENIH

21.3.2008.Uzgoj jabuka - proizvodnja na veliko

14.3.2008.BRODSKI RIBNJACI – TEK OSTACI STARE SLAVE

29.2.2008.BROD ĆE ZA TRI GODINE IMATI NAJJAČU RIJEČNU LUKU

22.2.2008.GRADI SE TVORNICA BIO-DIZELA U LUCI BROD

8.2.2008.Bankrot belgijsko-hrvatske uspješnice

21.12.2007.VEĆINA BOROVA STIŽE IZ POŽEŠKOG KRAJA

9.11.2007.BRODSKA ZONA, UZ ULAGANJA I TRANSFORMACIJE, IMA BUDUĆNOST

21.9.2007.OTVOREN ODJEL VETERINARSKE DIJAGNOSTIKE

14.9.2007.DAN ĐURE ĐAKOVIĆA

31.8.2007.NASTAVLJA SE UPIS DIONICA I UVOĐENJE U REGISTAR

3.8.2007.POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA PRODAJNI CENTAR "PEVEC"

3.8.2007.NAJMANJE NEZAPOSLENIH U DESET GODINA

27.7.2007.PROIZVODNJA NA ŠKRGE!

16.4.2007.DANI OTVORENIH VRATA

6.4.2007.KORAK U POKRETANJU DRVNE INDUSTRIJE

23.3.2007.Poskupljuje kruh

23.2.2007."Kako su me pokrali"

16.2.2007.VRIJEDNOST ĐURE ĐAKOVIĆA RASTE

1.12.2006.PRAVI SAJAM

30.11.2006.DVIJE GODINE LOTOSA

3.11.2006.IZ BRODA 1280 VAGONA!

2.11.2006.Koliko smo spremni za strana ulaganja i potencijalne investitore

30.10.2006.KONAČNO ODLUKA O PRODAJI SUŠIONICE?!

20.10.2006.Izigrani investitor traži razgovor sa Sanaderom

6.10.2006.SREDIŠNJA PROSLAVA DANA HRVATSKIH ŽELJEZNICA

21.9.2006.OČEKUJEMO POZITIVNU GODINU

21.9.2006.ŠEST LINIJA U JAVNOM GRADSKOM PRIJEVOZU

15.9.2006.Sušionica u Vrpolju

15.9.2006.Komunalac - stigli zeleni otoci!

15.9.2006.Vodovod isključuje neplatiše

11.8.2006.ODLIČAN SUHI PROIZVOD IZ SMRZNUTE VIŠNJE