Gospodarstvo

Bankrot belgijsko-hrvatske uspješnice

Mijo Veneers u stečaju

Datum objave: 8.2.2008.
Posavska hrvatska, Slavonski Brod

* Zajednička hrvatsko-belgijska tvrtka Mijo Veneers za proizvodnju furnira, primjer "blistavijeg stranog ulaganja u Hrvatsku", od 18. je siječnja u stečaju; prema neslužbenim podacima bankrot je težak između 50 i 70 milijuna kuna. Kćer-tvrtku, Mijo Veneers proizvodnja, osnovanu kako bi se izbjegao stečaj matične tvrtke, ovih dana također čeka stečaj. Dvjesto pedeset radnika 5 mjeseci prima platnu listu bez novca. - Svašta smo radili, neki su nešto i potpisivali jer su morali. Ili otkaz ili radi što ti se kaže. Želimo da se ovim slučajem pozabavi policija pa neka odgovara tko god treba, kaže nekolicina radnika, ne vjerujući u nova obećanja o uskrsnuću tvrtke.

- Znate kako živim? Samohrana sam majka, imam kćer koja ide u srednju školu, ima neku malu mirovinu od oca. I moja mama ima mirovinu, ja sada nemam ništa. To je sve. Završila sam ekonomiju, ako ima posla radila bih bilo gdje i bilo šta. Čistačica... svejedno mi je. Znate koliko košta mjesečna karta od Trnjanskih Kuta do Broda - 375 kuna. Mislim da većina radnika misli što i ja - izigrali su nas i Valter i Vladići. Valjda imamo pravo biti ogorčeni, kaže Jasna Pavičić, formalno još uvijek radnica Mijo Veneers proizvodnje. - Trinaest godina sam u Mijo Veneersu. Dok je trajala njihova ljubav sve je bilo dobro, bilo je posla i novaca. Trpilo se svašta, poniženja, Vladićeve "roditeljske sastanke", ali je bar bilo plaće. Kad je puknulo, mi smo preko noći prešli u tvrtku-kćer, ugovore jedva da smo mogli pročitati i tek smo kasnije shvatili kako smo prešli u firmu koja ima 20 tisuća kuna temeljnog kapitala. Kako god da okrenem jednu stvar ne mogu razumjeti - kako to da je županija hladna na sve ovo? Kako to da svi šute? pita se Jasna.

Na pitanje novinara, bi li ponovno radila u Mijo Vennersu, ako ga preuzme netko drugi ili sadašnji vlasnici nađu načina za nastavak proizvodnje, kaže "da, kao i svi drugi radnici. Pa to je posao u kojem se ne može propasti."

Preinvestiranje i razdor

* Suvlasnici tvrtke usvajaju ambiciozni poslovni plan proširenja opsega posla, tehnološkog unaprjeđenja proizvodnje i dogradnje proizvodnih kapaciteta, težak 50 milijuna kuna. Kredit jedne od poznatih banaka zatvara tek 23 milijuna kuna, na iznenađenje belgijskog partnera. Ne odustajući od zacrtanog plana manjak gotovog novca nadomješta se plasiranjem 16 milijuna kuna obrtnog kapitala tvrtke te povlačenjem rabljenih strojeva iz belgijskih pogona tvrtke Buggenhout, u kojima je privremeno obustavljena proizvodnja

* Prema jednima, Vladići su već u to vrijeme osnovali Drvni centar, kasnije Decospan Mato Furnir d.o.o. (prema sudskom registru osnovan je 29. lipnja 2006., vjerojatno Drvni centar, a od 16. svibnja 2007. pod novim nazivom Decospan) — vlastitu tvrtku s identičnom proizvodnjom i to na istoj adresi — i radili na "dva kolosijeka". Prema drugima, iz posla s belgijskim partnerom povlače se tek onda kad se velika razvojna investicija razbila na komade.

Nakon 15 dobrih godina, s proizvodnjom 100 posto u izvozu, za "tvornicu novca" ("money machine" kako ju je nazvao jedan od sugovornika) dolazi kritična 2006. godina. Suvlasnici tvrtke usvajaju ambiciozni poslovni plan proširenja opsega posla, tehnološkog unaprjeđenja proizvodnje i dogradnje proizvodnih kapaciteta, težak 50 milijuna kuna. Kredit jedne od poznatih banaka zatvara tek 23 milijuna kuna, na iznenađenje belgijskog partnera. Ne odustajući od zacrtanog plana manjak gotovog novca nadomješta se plasiranjem 16 milijuna kuna obrtnog kapitala tvrtke te povlačenjem rabljenih strojeva iz belgijskih pogona tvrtke Buggenhout, u kojima je privremeno obustavljena proizvodnja. U istom trenutku u kojem se u Oprisavcima grade nove ili adaptiraju postojeće hale, tvrtka — na iznenađenje radnika - počinje sve teže nabavljati sirovinu; dobro uhodani lanac sirovina-proizvodnja-prodaja neobjašnjivo počinje pucati na svim karikama. Prema jednima, Vladići su već u to vrijeme osnovali Drvni centar, kasnije Decospan Mato Furnir d.o.o. (prema sudskom registru osnovan je 29. lipnja 2006., vjerojatno Drvni centar, a od 16. svibnja 2007. pod novim nazivom Decospan) — vlastitu tvrtku s identičnom proizvodnjom i to na istoj adresi — i radili na "dva kolosijeka". Prema drugima, iz posla s belgijskim partnerom povlače se tek onda kad se velika razvojna investicija razbila na komade.

Nalazeći se pred mogućom blokadom računa i bankrotom, Mijo Veners u kolovozu — nakon razgovora u Ministarstvu gospodarstva - osniva tvrtku-kćer Mijo Veneers proizvodnja d.o.o. kojoj se formalno iznajmljuju svi strojevi matične tvrtke. Ovim potezom poslovni partneri računali su na hvatanje koraka s kroničnim nedostatkom obrtnog kapitala kroz rasterećenje glavnine poreznih tereta na razdoblje od 10 godina. Svi radnici, osim vlasnika, također prelaze u novu tvrtku, potpisujući nove radne ugovore uz obećanje o prenošenju svih do tada stečenih prava iz radnog odnosa. Dio radnika, njih 92, odlazi u tvrtku Drvni centar (kasnije Decospan), za Vladićima koji ubrzo napuštaju brod koji tone. Ostatak radnika radit će još neko vrijeme, s povremenim zastojima u proizvodnji zbog nedostatka sirovine, da bi u rujnu 2007. godine dobili zadnju isplatu plaće.

Nastavak velikih vizija u 2006.

* Unatoč očitim problemima u poslovanju zajedničke tvrtke, Mijo Vladić potpisuje za Mijo Veneers tijekom 2006. godine ugovor s Elektromontom Đ.Đ. o gradnji kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju energije, vrijednom 1,6 milijuna eura.

* U srpnju 2007. godine, Walter Buggenhout - s novim investitorima i partnerima - potpisuje s Lučkom upravom projekt o gradnji novih postrojenja u zoni Luke Brod, vrijednih 120 milijuna eura, iako je mjesec ranije - na zahtjev Vladića za osiguranjem svog 19-postotnog udjela u zajedničkoj tvrtki, nakon što je izašao iz nje - Trgovački sud izrekao belgijskom partneru zabranu raspolaganja svom imovinom matične tvrtke Mijo Veneers.

U razgovoru za Posavsku Hrvatsku, objavljenom 28. srpnja 2006. godine Vladić je rekao (citat):

- Nije sve tako jednostavno, riječ je o velikom novcu, oprezan je Mijo Vladić, pozdravljajući s druge strane potpisivanje ovog projekta u kojemu, s aspekta investitora koji se treba "ispružiti" za 1,6 milijuna eura - ipak ima nepoznanica. - Lokacijska i građevinska dozvola, eko-uvjeti za gradnju, ulazna veličina potrebnog otpada - mi ga imamo 10 tona dnevno - je li to zaista dovoljno? Je li tržište električne energije dobro zakonski definirano? Ovo je dobar početak, vidjet ćemo što će s ovim projektom biti do kraja. Koja će banka pratiti ovaj projekt? Ostavimo jake izjave za koji mjesec kasnije" (zvršen citat), rekao je tada Vladić, skeptičan prema velikim investicijama. Već tada, između redaka, Vladić je generalno bio nezadovoljan tempom investicija, pa i određenim političkim nagovorima.

U srpnju 2007. godine, Walter Buggenhout - s novim investitorima i partnerima - potpisuje s Lučkom upravom projekt o gradnji novih postrojenja u zoni Luke Brod, vrijednih 120 milijuna eura, iako je mjesec ranije - na zahtjev Vladića za osiguranjem svog 19-postotnog udjela u zajedničkoj tvrtki, nakon što je izašao iz nje - Trgovački sud izrekao belgijskom partneru zabranu raspolaganja svom imovinom matične tvrtke Mijo Veneers. Slika uspješne tvrtke u javnosti, kojoj su rješenjem Trgovačkog suda zapravo bile vezane i ruke i noge - u trenutku potpisivanja ugovora s Lučkom upravom još je uvijek bila netaknuta.

Što s radnicima?

Fond za razvoj i zapošljavanje jamstveni je Fond za isplate potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca. Tempom od oko milijun kuna mjesečno, dugovi prema radnicima već se bliže iznosu od 6 milijuna kuna

Iako je svima sve žao, radnike će najvjerojatnije namiriti država. Naime, većinu dugova Mijo Veneersa drži jedna druga poznata banka čija će potraživanja kroz stečaj biti razlučna (prioritetna). Prema informacijama iz sindikata, radnike bi trebao namiriti Fond za razvoj i zapošljavanje, i to s tri minimalca (mjesečni minimalac je 2169 kuna) te 50 posto potraživanja za otpremnine i druga prava. Naime, prema Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Narodne Novine 114/03) Fond za razvoj i zapošljavanje jamstveni je Fond za isplate potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca. Tempom od oko milijun kuna mjesečno, dugovi prema radnicima već se bliže iznosu od 6 milijuna kuna.

Hugo van Veghel, predstavnik tvrtke Buggenhout Vanderstraeten nv

 U koga uprijeti prstom?

 Grešaka je bilo jer je 250 ljudi na kraju ostalo bez posla u tvrtki koja je prema poslovnom planu iz 2005. godine (!) mogla zaposliti 620 ljudi

Teško je shvatiti kako tvrtka s tako dobrim izgledima kao što je Mijo Veneers, može doći do točke bankrota. Sada se upire prstom i lijevo i desno, puno je međusobnih optužbi, traži se krivac za bankrot tvrtke. U jednom trenutku, kada je došlo do prijekida komunikacije između vlasnika i suvlasnika, izgubilo se i povjerenje. Više nije bilo moguće nastaviti suradnju na pozitivni način. S druge strane, ako ljudi koji su, u to vrijeme, bili odgovorni za vođenje tvrtke rade još i na dodatnom kolosijeku kako bi za sebe zaradili još novca, odustajući od svega započetoga... Ne znam, teško je uprijeti prstom u nekoga. Grešaka je bilo jer je 250 ljudi na kraju ostalo bez posla u tvrtki koja je prema poslovnom planu iz 2005. godine (!) mogla zaposliti 620 ljudi.

Mijo Vladić, osnivač i suvlasnik Mijo Vennersa

 Velike vizije, veliki projekti i ogromne investicije - bez pokrića

 Politika je umiješala svoje prste, obećavajući sve i svašta samo ako se nas istjera iz ovog posla. Kada su se obećani milijuni eura izjalovili stvari su krenule loše. Krivi su i nametnuti "padobranci" koji su u firmu dolazili sa startnom plaćom od 20 tisuća kuna i radili kako oni misle da treba

Petnaest godina sam u ovoj firmi bio i vlasnik i portir, prvi dolazio i zadnji odlazio - za plaću od 7 tisuća kuna. Dok smo imali 4 hale, bilo je i posla, a novca toliko da "nismo znali" kuda bi s njim. I onda počinju velike vizije, veliki projekti i ogromne investicije. Politika je umiješala svoje prste, obećavajući sve i svašta samo ako se nas istjera iz ovog posla. Kada su se obećani milijuni eura izjalovili stvari su krenule loše. Krivi su i nametnuti "padobranci" koji su u firmu dolazili sa startnom plaćom od 20 tisuća kuna i radili kako oni misle da treba. Ja sam bio i u HDZ-u i u SDP-u ali nikada nisam dozvolio da politika upravlja poslom. U zadnjih 16 godina svaki sam godišnji odmor koristio u krugu firme, radeći, dok su neka gospoda odlazila na kupanje u Afriku, ili bar u Opatiju ili Rijeku. Tu je razlika u odgovornosti za tvrtku. Tužno je sve ovo, kaže Mijo Vladić.

Miroslav Mikić, stečajni upravitelj Mijo Veneers proizvodnja furnira d.o.o.

Imovina je problematična

 Obzirom na smještenost u ruralnom području moguće je da ta imovina neće vrijednošću pokriti potraživanja i da okončanjem stečaja niti jedna strana ne bude u potpunosti zadovoljna, kaže Mikić

Stečaj je otvoren u tvrtki Mijo Veneers, proizvodnja furnira d.o.o. U ovom trenuktu, još uvijek prikupljam dokumentaciju i utvrđujem sve činjenice koje su potrebne za prvo ispitno ročište. Postoje određene priče o visini potraživanja koje ne želim komentirati. Jedino što mogu reći, najveći vjerovnik je Privredna banka Zagreb, kaže Mikić, jedan od najiskusnijih stečajnih upravitelja. U odnosu na dosadašnje stečajeve koje je vodio, ovaj u Mijo Veneersu ne bi trebao biti težak. - Istina, imovina je problematična, tek treba razjasniti sve imovinsko-pravne odnose. Obzirom na smještenost u ruralnom području moguće je da ta imovina neće vrijednošću pokriti potraživanja i da okončanjem stečaja niti jedna strana ne bude u potpunosti zadovoljna, kaže Mikić.

Inače, prema podacima iz sudskog registra, temeljni kapital matične tvrtke Mijo Veneers je 3,8 milijuna kuna. Tvrtka-kćer, Mijo Veneers d.o.o. proizvodnja - osnovana u trenutku kada je matičnoj tvrtki prijetio stečaj zbog prezaduženosti - je u pred-stečajnom postupku, kojega vodi Slavko Strizić. Temeljni kapital ove tvrtke, u koju su osim vlasnika Mijo Veneersa prebačeni svi radnici i strojevi iznosi - 20 tisuća kuna.

Sindikat - kasno smo osnovani; Udruženje drvoprerađivača - nadamo se obnovi proizvodnje

Svaki pokušaj vrijedan je truda

*U drvnoj industriji gubitak 20 tisuća radnih mjesta * Navodno su zainteresirani i Spačva i Tvin

- Sindikat je osnovan tek nakon što su radnici prešli u novu tvrtku, kada je sve bilo kasno. Jedino što smo mogli učiniti bilo je inzistirati na stečaju. Čim su se stekli uvjeti pridružili smo se zahtjevu za otvaranjem stečaja od strane vlasnika tvrtke. Iako radnici ne rade - ne svojom krivnjom - još uvijek su u radnom odnosu i danom upućivanja na Zavod za zapošljavanje mogu ostvariti sva novčana prava koja im pripadaju, kaže sindikalni povjerenik SSSH Ante Malovan. Prema neslužbenim informacijama, za propalu tvrtku već ima nekoliko zainteresiranih krupnijih igrača, među kojima navodno Spačva i Tvin, koji na tržištu traže slobodne proizvodne kapacitete, za iznajmljivanje ili kupovinu.

Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, Jerko Zovak, s optimizmom gleda na okončanje stečaja. - Mikić je iskusni stečajni upravitelj kojemu nije cilj uzeti svoju naknadu već učiniti što je najbolje za tvrtku. U ovom slučaju sigurno je najbolje pokrenuti proizvodnju s nekim drugim vlasnikom, manje je važno tko će to biti. Hrvatska je ionako izgubila u drvnoj preradi 20-ak tisuća radnih mjesta u zadnjih 18 godina, krenimo od Slavonije DI pa nadalje. Ako možemo spasiti 250 radnih mjesta i zaposliti još 500 ljudi onda je svaki pokušaj vrijedan truda, kaže Zovak.

Umjesto zaključka

Cijela priča o "blistavijem primjeru inostranog ulaganja u Hrvatsku" počela je negdje početkom 90-ih, kako se sada mnogi prisjećaju, bezazlenim kvarom automobila kojega je Belgijancu popravio Mijo Vladić. Prijateljstvo, dobri odnosi i povjerenje preraslo je u poslovnu suradnju koja je na povjerenju i pukla. Oni koji su bliži belgijskom partneru kažu kako je u cijelu ovu priču ušao s velikom dozom naivnosti i povjerenja, toliko da je u jednom trenutku - na lijepe oči - čak potpisao i jedan od brojnih i često mijenjanih suvlasničkih ugovora, i to nepreveden, čime su navodno Vladići stekli potpunu kontrolu nad tvrtkom. Danas su navodno spremni prodati svoj udio, uključujući i dugove, svakome - pa i Vladićima - za jednu kunu. Druga struja zastupa teoriju o krahu ekonomski riskantnih pa i neopravdanih velikih investicija. Onima koji su ostali bez posla, sada se čini da su, na žalost, u pravu i jedni i drugi.

Saša Radivojević

Ostale novosti

3.6.2016.Kako kradu plin?

27.5.2016.Innet forum

20.5.2016.Ušteda od 150 kuna

8.4.2016.Antipušački zakon odlebdio u dim?

11.3.2016.Mljekarstvo na koljenima

19.2.2016.Kupujmo domaće!

22.1.2016.Grijanje na slamu

15.1.2016.Edukacija i napredovanje

8.1.2016.Što će ostati od Đure Đakovića

18.12.2015.Donose nam i crno-bijele uređaje

27.11.2015.Klesarska struka i njihovi problemi

20.11.2015.Više od 260 izlagača

13.11.2015.Toplo vrijeme odgodilo svinjokolje

30.10.2015.Trgovina na kućnom pragu

16.10.2015.Hrvatska, kroatska kravata

9.10.2015.Ima li nade za građevince?

2.10.2015.Vino izvrsno, prodaja smanjena

4.9.2015.Vratite film na početak

7.8.2015.Gdje su novci od milijuna kubika vode?

26.6.2015.Uništavanje hrvatskog sela

12.6.2015.Nestaju li domaće gice?

22.5.2015.Stanje u ribnjačarstvu

10.4.2015.Uz trud i rad, isplati se

20.3.2015.Najveći sajam dosada

13.3.2015.Koliko je sati?

6.3.2015.Ispiti za pesticide, prskalice, motorne pile...

13.2.2015.Kako ostati i opstati

23.1.2015.U Slavonskom Brodu čak 60 taksi vozila

16.1.2015.Što u koji kontejner, kantu, vrećicu...

9.1.2015.Sezonska sniženja uz nova pravila i upozorenja

5.12.2014."Biznismeni" rušili cijenu

28.11.2014.Prevladavaju popravci, ali se vraća i šivanje

21.11.2014.Što sve vrijedne ruke mogu

14.11.2014.Odblokirajmo se!

14.11.2014.Višestruko veći najam?

7.11.2014.Rigorozne kazne za utajenu rakiju

31.10.2014.Milijarde otplovile rijekom

17.10.2014.U poslovne zone uloženo oko 105 milijuna kuna

17.10.2014. Putničko pristanište na Savi

17.10.2014.Kiše i hladnoća odnijele velik dio uroda

10.10.2014.Što je ostalo za berbu u vinogradima?

3.10.2014.Do kraja godine (ne)će biti otpuštanja?

12.9.2014.Zatvoreno više od 200 obrta!

28.3.2014.Svako učenje se računa – u svako životno doba

18.10.2013.Ulaganje za budućnost

19.4.2013.Bolje od svih očekivanja

22.3.2013.Najsiromašniji kupci

3.1.2013.Vodeća razvojna i konzultantska agencija u Hrvatskoj

23.11.2012.Najbolji oklopnjak na svijetu

26.10.2012.Polovici hrvatskih pilana prijeti zatvaranje

24.8.2012.Vina od kupina, višnje i ribizla

21.6.2012.Voćarstvo na koljenima

30.3.2012.Očekivalo se puno više

23.3.2012.Pet mladih kuhara uspješni na praksi u Njemačkoj

23.3.2012.Za više od 600 osoba osigurano četiri mjeseca posla

2.3.2012.CVIJEĆE NA DAR, CVJEĆARIMA SPAS

17.2.2012.Jamče osobnom imovinom za posao kojeg nemaju

27.1.2012.Nove poslovođe na novim radnim mjestima

30.12.2011.OSAMNAEST ZDUNIĆA I NJIHOVO STADO S 260 GRLA

16.12.2011.EDUCIRANJE ČLANOVA NAŠ JE GLAVNI POSAO

1.12.2011.TRIDESET ZADOVOLJNIH LJUDI

25.11.2011.VIŠE OD 1600 KAZANA

7.10.2011.KUPLJENA DVA NAJSUVREMENIJA CNC STROJA

19.8.2011.PUN POGODAK ZA NEZAPOSLENE, ALI I OPĆINE I GRADOVE

15.7.2011.NISMO PRISTALE NA NEPLAĆENE RADNE SUBOTE

8.7.2011.SPREMNICI ZA JANAF I VAGONI ZA HŽ

17.6.2011.PRETOVARENO VIŠE OD 6 MILIJUNA TONA TERETA

18.3.2011.BRODSKI NAMJEŠTAJ U EUROPSKIM BLAGOVAONICAMA

4.3.2011.PROTIV ZLOUPORABE POTICAJA

25.2.2011.DEVEDESET GODINA ĐURE ĐAKOVIĆA

14.1.2011.RASHLADNE VITRINE STIĆI ĆE NA VRIJEME - NAJKASNIJE DO TRAVNJA

7.1.2011.KULINARI I KOBASIČARI SA SVJEDODŽBOM

19.11.2010.PALA KNJIGA NA TRI SLOVA

15.10.2010.RUSKI KAPITAL I DOMAĆA RADNA SNAGA

7.10.2010.VIŠE OD TISUĆU PRIJAVLJENIH PROIZVOĐAČA

26.3.2010.ŠTRAJK, PROSVJED, UNIFORME...

12.3.2010.ONI PRESLUŠAVAJU ULICE!?

6.11.2009.OVAKAV VIJUŠ NAJDUŽE JOŠ TRI GODINE

2.10.2009.TEP JE ODLIČAN PRIMJER SVIMA

11.9.2009.PALE CIJENE PREHRAMBENIM PROIZVODIMA, NARASLE HIGIJENSKIM POTREPŠTINAMA

26.6.2009.20 GODINA S MALINAMA

17.4.2009.ŽUPANIJA SUFINANCIRA ISPITIVANJE KVALITETE MLIJEKA ZA OBITELJSKA GOSPODARSTVA

27.3.2009.I RECESIJI I KRIZI UNATOČ – SAJAM POSLOVA JE PUN POGODAK

20.2.2009.IZ BRODA U SVIJET

23.1.2009.ODLUKU O PRODAJI ZEMLJIŠTA DONOSE OPĆINE I GRADOVI, ALI...

9.1.2009.NESTAŠICA PLINA BACILA U SJENU POVEĆANJE CIJENA

12.12.2008.SLAVONSKA BOŽIĆNA JAGODA

28.11.2008.GOTOVO S MALVERZACIJAMA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM

14.11.2008.HLADNJAČA — FENIKS BRODSKOG GOSPODARSTVA

12.9.2008.KORISNICIMA S BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 670 TISUĆA KUNA BESPOVRATNE POTPORE

2.5.2008.MALO TKO HOĆE RADITI!

11.4.2008.IZRAVNI KONTAKT IZMEĐU POSLODAVACA I NEZAPOSLENIH

21.3.2008.Uzgoj jabuka - proizvodnja na veliko

14.3.2008.BRODSKI RIBNJACI – TEK OSTACI STARE SLAVE

29.2.2008.BROD ĆE ZA TRI GODINE IMATI NAJJAČU RIJEČNU LUKU

22.2.2008.GRADI SE TVORNICA BIO-DIZELA U LUCI BROD

21.12.2007.VEĆINA BOROVA STIŽE IZ POŽEŠKOG KRAJA

9.11.2007.BRODSKA ZONA, UZ ULAGANJA I TRANSFORMACIJE, IMA BUDUĆNOST

21.9.2007.OTVOREN ODJEL VETERINARSKE DIJAGNOSTIKE

14.9.2007.DAN ĐURE ĐAKOVIĆA

31.8.2007.NASTAVLJA SE UPIS DIONICA I UVOĐENJE U REGISTAR

3.8.2007.POLOŽEN KAMEN TEMELJAC ZA PRODAJNI CENTAR "PEVEC"

3.8.2007.NAJMANJE NEZAPOSLENIH U DESET GODINA

27.7.2007.PROIZVODNJA NA ŠKRGE!

16.4.2007.DANI OTVORENIH VRATA

6.4.2007.KORAK U POKRETANJU DRVNE INDUSTRIJE

23.3.2007.Poskupljuje kruh

23.2.2007."Kako su me pokrali"

16.2.2007.VRIJEDNOST ĐURE ĐAKOVIĆA RASTE

1.12.2006.PRAVI SAJAM

30.11.2006.DVIJE GODINE LOTOSA

3.11.2006.IZ BRODA 1280 VAGONA!

2.11.2006.Koliko smo spremni za strana ulaganja i potencijalne investitore

30.10.2006.KONAČNO ODLUKA O PRODAJI SUŠIONICE?!

20.10.2006.Izigrani investitor traži razgovor sa Sanaderom

6.10.2006.SREDIŠNJA PROSLAVA DANA HRVATSKIH ŽELJEZNICA

21.9.2006.OČEKUJEMO POZITIVNU GODINU

21.9.2006.ŠEST LINIJA U JAVNOM GRADSKOM PRIJEVOZU

15.9.2006.Sušionica u Vrpolju

15.9.2006.Komunalac - stigli zeleni otoci!

15.9.2006.Vodovod isključuje neplatiše

11.8.2006.ODLIČAN SUHI PROIZVOD IZ SMRZNUTE VIŠNJE