Gospodarstvo

Poskupljuje kruh

Od 1. travnja bijeli kruh 5,50, polubijeli 5, a crni 4 kune

Datum objave: 23.3.2007.
Posavska hrvatska, Slavonski Brod

 

NOVE NAJNIŽE CIJENE

 

Bijeli kruh (700 g)          5,50 kn

 

Polubijeli kruh    5 kn

 

Crni kruh             4 kn

 

Pecivo (kifla)     1,50 kn

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Pecivo (kifla)     1,50 kn

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Crni kruh             4 kn

 

Pecivo (kifla)     1,50 kn

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Pecivo (kifla)     1,50 kn

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Polubijeli kruh    5 kn

 

Crni kruh             4 kn

 

Pecivo (kifla)     1,50 kn

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Pecivo (kifla)     1,50 kn

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Crni kruh             4 kn

 

Pecivo (kifla)     1,50 kn

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne određuje samo zbroj sirovine, energenata i uloženoga rada nego i kupci koji će odlučiti žele li (i mogu li) platiti to što se nudi. Pokazalo se, naime, da je i skuplji proizvod (pa tako i u pekarskom obrtu) ponekad kupcima isplativiji.

 

 

 

Burek s mesom (kom)    9 kn

 

Burek sa sirom (kom)    8 kn

 

Domaći kruh (1 kg)        7,50 kn

 

Domaći kruh (2 kg)        15 kn

 

 

 

Sekcija pekara Udruženja obrtnika Slavonski Brod na svojoj je sjednici održanoj 6. ožujka donijela odluku o povećanju cijena kruha i pekarskih proizvoda, koja će se primjenjivati od 1. travnja. Odluka o povećanju cijene donesena je, kažu u Sekciji pekara, radi usklađenja cijena pekarskih proizvoda s porastom cijena sirovina i energenata koji opterećuju troškove proizvodnje i distribucije i koji se više ne mogu pokrivati iz dosadašnje cijene proizvoda. Predsjednik Sekcije pekara Ivan Kuprešak ističe da se ne radi toliko o poskupljenju koliko o dogovoru o zaštitnoj, najnižoj, cijeni koje bi se svi trebali pridržavati i kojom se cijene brodskih pekara (a u Sekciji ih je 59) izjednačavaju s cijenama u obližnjim gradovima. Ipak, ova odluka nije obvezujuća, pa se i nadalje može očekivati šarolikost u cijenama, tim više što su neki pekari već ranije imali ove cijene, iako je u prosjeku kod većine bijeli kruh do sada bio 4,5 kn, polubijeli 4, a crni 3,5 kn.

 

Goran Bošnjak, dosadašnji predsjednik Sekcije pekara u Osijeku, žali se da u tom gradu zajedničke cijene nema već dvije godine, baš kao što je nije bilo ni u Slavonskom Brodu. U Osijeku je stanje raznolikije nego drugdje. Najjeftiniji se kruh može kupiti već po 2,90 kn, i bijeli i polubijeli, no uobičajena je cijena polubijelog kruha (700 g) 4 kn, a bijeloga 5,20 kn. Goran Bošnjak je puno konkretniji i oštriji kad je u pitanju cijena kruha nego gospodin Kuprešak koji je očito zadovoljan da je nakon dvije godine postignut kakav-takav dogovor. Naime, dosadašnji osječki predsjednik sekcije pekara ističe da su mlinari digli cijenu brašna 30 posto (kilogram polubijelog je sada 1,60 do 1,85 kn kilogram) te da je gorivo samo u posljednjih nekoliko dana dvaput dostiglo "čarobnu" granicu od 7,99 kuna (a ono je potrebno i za pečenje i za razvoženje kruha). To nitko ne vidi, kaže Bošnjak, nitko ne vidi specifičnosti i težinu našeg posla, ulaganja koja su nužna da bi se zadovoljili standardi, nitko ne pita za cijene energenata i sirovina, niti se tko buni protiv poskupljenja dobavljača energenata i mlinara nego su na udaru samo pekari.

U Vinkovcima su se strasti među pekarima smirile u posljednjih godinu-godinu i pol, a bile su dovedene do usijanja. Jedan je veletrgovac, naime, nabio dampinšku cijenu od 2 kune, koja je za većinu pekara (ujedno i njegovih dobavljača) bila neizdrživa. Pekari su se bunili, sazivali sastanke gotovo svakog mjeseca, ali ništa nije pomoglo dok i sam veletrgovac nije pokrenuo vlastitu proizvodnju i vidio da je 2 kune neodrživa i nerealna cijena. U Vinkovcima je sada, doznajemo od tajnika Udruženja obrtnika Antuna Lambarovića, prosječna cijena kruha 4,5 do 5 kn (bijeli 5 kn, a ponegdje i 4,5, a polubijeli 3,5 do 4 kn). Pekari su nedavno također razmišljali o podizanju cijena, no brzo su odustali, očito zadovoljni što više ne moraju prodavati kruh po dvije kune.

Tajnik Udruženja obrtnika u Đakovu Marko Milković kaže da tamošnji pekar već neko vrijeme imaju stabilne cijene (možda je to zasluga đakovačke Tene kao najvećeg proizvođača), ali su one na razini koju su upravo dogovorili u Brodu - bijeli je kruh 5,50 kn, polubijeli 5 a crni 4 kune.

Sve u svemu, Brođani mogu očekivati skuplji kruh, ali i dalje cijene neće (i ne moraju) posvuda biti iste. Naime, ima proizvođača koji u količini proizvedene robe, zatvorenom ciklusu proizvodnje (vlastito brašno i pšenica), a poneki i u "sposobnosti" da nabave jeftiniju sirovinu, mogu naći opravdanje za niže cijene kao i onih koji su sigurni u kvalitetu svojih proizvoda pa će tražiti (i dobiti) i više. Kruh je na tržištu kao i svaka druga roba, cijenu mu više ne