Graditeljstvo

Bez prostornog plana nema ni muzejskoga postava

Gdje zapinje obnova starog gradskog magistrata

Datum objave: 29.2.2008.
Posavska hrvatska, Slavonski Brod

Muzej brodskog Posavlja svojevrsni je talac dugogodišnjeg postupka izrade prostorno-planske dokumentacije grada Slavonskog Broda, jer dok ovaj dokument ne bude donesen neće moći nastaviti davno već započetu obnovu zgrade magistrata niti dobiti svoj stalni postav, što je vrhunac muzejsko-izložbene djelatnosti. Problem je u tzv. markici na zemljišnoj čestici koja čini muzejsko dvorište. Naime, u starom urbanističkom planu (donesenom 2002.) na toj čestici planiran je park, jer to i jest godinama bila parkovna površina, iako su na njoj nekada bile kuće i gospodarske zgrade koje su teško oštećene u Drugom svjetskom ratu i porušene. Budući da novo rješenje predviđa da se i taj dio uredi kao muzejski prostor, to se ne može raditi bez izmjene prostorno-planske dokumentacije kojom će biti dopuštena izgradnja. Izmjena GUP-a preduvjet je da se dobiju odgovarajući dokumenti i da se krene s radovima. Doduše, možda bi se mogao raditi dio poslova na samoj zgradi magistrata (onaj dio koji je u starom planu dobar), no ako ustanova u vlasništvu županije neće poštovati zakonske odredbe, kako možemo to očekivati od drugih.

U očekivanju stalnoga postava (zatvorenog uoči rata, 1991., radi izgradnje muzejsko-poslovnog središta) ustanova je uvelike obogatila svoje zbirke i fondove, a kustosi ažuriraju dokumentaciju i odabiru predmete koji će biti dio stalnoga postava u skladu s pripremljenom koncepcijom. Nastojeći premostiti vrijeme do otvaranja dogoočekivane stalne izložbe (a to će u najboljem slučaju biti tek za tri godine, budući da su projektom predviđene tri faze rada), Muzej brodskog Posavlja sustavno priređuje tematske izložbe iz svoga fundusa te, kroz međumuzejsku suradnju, predstavlja zbirke drugih muzejskih ustanova iz Hrvatske. Tematske izložbe prilika su i za konzervatorsko-reparatorske radove na predmetima koji se izlažu, odnosno pripremu predmeta za stalni postav.

Brodski muzej, kao i brojne druge muzejske i galerijske ustanove u Hrvatskoj, a nerijetko i svijetu (a slučaj je to i s brodskom Galerijom umjetnina, Državnim arhivom) smješten je u prostoru koji je kulturno dobro. Nadležni time nastoje jednim potezom riješiti dva problema - osigurati čuvanje i valjanu upravu te svrhovito korištenje samoga kulturnog dobra, a s druge strane ustanovi osigurati prostor za rad. Na žalost, to često nije dovoljno, jer niti je trajno niti kvalitetno rješenje. Same zgrade (baš kao u brodskom slučaju) nerijetko diktiraju način korištenja prostora, ne dopuštaju neka osuvremenjivanja i izmjene, a da ne govorimo kako se kustosi u takvim starim zgradama neprestano bore s vlagom, plijesni, propuhom, grijanjem, osvjetljenjem... Dakako, u brodskom slučaju sve će biti puno lakše, jer određene su preinake moguće i dopuštene, a radovi izvedeni na magistratu trebaju otkloniti i opasnost od vlage, odgovarajuću rasvjetu i sl. Što se prostora tiče, podsjetimo da je Grad osnivajući Muzej prije 74 godine ustanovi darovao i gradski prostor, te da mu je 18 godina kasnije dao novi, veći prostor. Poslije toga, što se prostora tiče, Muzej brodskog Posavlja nije išao naprijed. Naprotiv. Muzejsko-poslovno središte izgrađeno na koncu 20. stoljeća ni izdaleka ne zadovoljava potrebe. O tome koliko je u posljednjih pola stoljeća materijala prikupljeno, otkupljeno, dobiveno, koliko su se povećale muzejske zbirke, koliko su se proširili fondovi, a time i potrebe kako za smještaj i čuvanje tako i za izlaganje građe, da ne govorimo. Pomislimo li pritom da bi i novi muzejski postav, svojom funkcijom, načinom izlaganja i predstavljanja građe kao i brojnim popratnim sadržajima koje traži suvremena muzeologija, trebao biti usmjeren 21. a ne 20. stoljeću, jasno je da uza sve napore koji se ulažu u obnovu starog gradskog magistrata to ne smije ostati i konačno rješenje.

Konzervatorski uvjeti

Zgrada magistrata je građena je u kasnobaroknom stilu, a s vremenom je dobila i neke klasicističke oblike na pročelju. Ne ističe se posebnim oblikovnim identitetom, ali ima ambijentalnu vrijednost u sklopu Trga Presvetog Trojstva, a upisana je u Registar spomenika kulture kod Konzervatorskog odjela u Osijeku. Stručnjaci ovoga odjela su u postupku pribavljanja uvjeta za građevinsku dozvolu odlučili da se pojedini arhitektonski elementi vrate u prvobitno stanje ukoliko je to moguće. Pri unutrašnjem uređenju i uređenju stalnoga postava pritom će morati biti stalno vidljiva i jasno naglašena nekadašnja funkcija zgrade. Prvenstveno se to odnosi na nekadašnju gradsku vijećnicu, gdje su konzervatori na zidovima otkrili slikane elemente koje je moguće obnoviti ili rekonstruirati.

74 godine Muzeja brodskog Posavlja

* 23. siječnja 1934., odlukom Gradskog magistrata osnovan je Gradski i arheološki muzej u Brodu na Savi, koji je 1954. promijenio naziv u Muzej brodskog Posavlja, a rješenjem Ministarstva kulture od 22. veljače 1994. osnivačka prava i obveze prenesene su na Brodsko-posavsku županiju

* Zgrada starog gradskog magistrata datira s početka 19. stoljeća. Obnavljana je nakon požara 1859., te 1945. budući da je stradala u bombardiranjima grada tijekom Drugog svjetskog rata. Cijeli je kompleks magistrata dodijeljen Muzeju 1952. te se prišlo adaptaciji i uređenju stalnog muzejskog postava (ing. Fučić u suradnji s Konzervatorskim zavodom za zgradu, ak. slikari E. Kovačević i M. Pejaković za postav) te je svečano otvoren 4. rujna 1954.

* Zgrada Magistrata oštećena je u potresu 13. travnja 1964., a potom i krov u olujnom nevremenu, te se krenulo u obnovu i reviziju fonda i postava. Autorica idejnog rješenja je ravnateljica Katarina Petrović, likovnog ak. slikar E. Kovačević, a jedan od najboljih stalnih muzejskih postava u zemlji otvoren je 19. travnja 1969.

* Tijekom Domovinskog rata niti ova ustanova kulture nije bila pošteđena napada iz prekosavskih srpskih uporišta, četvrto veliko stradavanje objekta magistrata dogodilo se 1992., na sreću stradao je samo objekt a građa je sačuvana

* Izgradnja muzejsko-poslovnog središta u Starčevićevoj 40 počela je 1991., za vrijeme ravnatelja Zvonimira Toldija, na tržišnoj osnovi u partnerstvu s tvrtkama Zagorje i Projektgradnja, čime je Muzej (uz 30% udjela) dobio oko 1000 m2 radnog i spremišnog prostora te izložbene dvorane. Građa je dijelom premještena u Starčevićevu 8. Brodski muzej je bio jedina ustanova kulture koja se u Hrvatskoj gradila i tijekom rata, a ravnatelj je u to vrijeme bio dr. Ivan Jelić. Zgrada je dovršena i useljena u travnju 1997. za vrijeme ravnatelja Josipa Lozuka. Muzej u njoj raspolaže s približno 1000m2 prostora, za muzejsku djelatnost koristi se 834m2

* Smještajem u novu zgradu, gdje ustanova ima izložbenu dvoranu površine stotinjak m2, 2001. pokrenut je projekt obnove magistrata za stalni postav. Projekt je obnove radila je tvrtka Skica d.o.o. iz Vinkovaca (najjeftiniji ponuđač), a radovi (izvođač brodska tvrtka Šprajc THD) su trebali trajati tri godine (od 2002. do 2004.). Radovi su započeli, ali zbog brojnih propusta i nedostataka u projektnoj dokumentaciji, bitnih ne samo za građevinu koja je kulturno dobro nego i za planiranu namjenu, prekinuti su krajem 2003. godine, a 2004. je izrađen dodatni konzervatorski elaborat

* U postupku revizije projekta (ravnateljica Ivanka Bunčić), odlučeno je da se napravi novi prijedlog prostorno-muzejskog programa. Posao je povjeren Studiju-X d.o.o. iz Zagreba (Antun Diklić i Zlatko Uzelac) i stručnim suradnicima (Stjepan Lončarić, dr. Žarka Vujić, Ivica Kiš). Značajna novina je cjelovito rješenje kompleksa muzejsko- poslovnog središta, starog magistrata i muzejskog dvorišta, s predviđenom dogradnjom komunikacijskog čvorišta i servisno-tehničkog bloka. Brodsko-posavska županija, kao osnivač, prijedlog je prihvatila 7. studenoga 2005. Planirano je da se građevinski radovi obave u tri etape, ali po novom projektu nije rađeno ništa jer je nastavak građevinskih radova uvjetovan usvajanjem prostorno-planske dokumentacije Grada Slavonskog Broda.

* Posljednji zahvat na objektu bio je ugradnja prije dvije godine naručenih i napravljenih i plaćenih prozora. Kako su radovi zaustavljeni niti prozori nisu ugrađivani, ali budući da stručnjaci smatraju kako su izgrađeni u skladu s konzervatorskim uvjetima, tvrtka Šprajc THD ih je ipak postavila koncem 2007.

"Porođajne muke" s Generalnim urbanističkim planom

 GUP do ljeta?

Gradonačelnik Mirko Duspara i sam je nezadovoljan činjenicom da su izmjene i dopune GUP-a, bez kojih se ne može u izradu dokumentacije a kamo li u radove na kompleksu Muzeja brodskog Posavlja, već toliko dugo u postupku a nikako se ne donose. - Kad god pomislimo da smo nešto riješili, stvori se novi problem, a najnoviji su sudske zabilježbe vezane uz sudski proces s Novogradnjom, jer to ipak mijenja neke pozicije i morali smo nešto učiniti. Nadam se da će GUP ipak već sljedećeg tjedna biti na Poglavarstvu, iza toga očekujem da će se provesti javna rasprava, što bi trajalo još mjesec dana, a onda će biti upućen nadležnim ustanovama na usuglašavanje i zatim idemo na usvajanje. Pritom moram naglasiti da Slavonski Brod nije bez GUP-a, nego da radimo izmjene i dopune, što je sasvim normalno, jer urbanistički je plan živo tijelo. Imate primjer Zagreba koji je svoj GUP prošloga ljeta mijenjao dva puta. Radi se o velikom poslu u koji su uključene mnoge ustanove, tvrtke, građani... stoga je i postupak kompliciran i dugotrajan. Nama su su prioritetu bile poduzetnička zona Kolonija i zona na Bjelišu, no teško je shvatiti da Đuro Đaković u 17 godina hrvatske države nije napravio svoj prostorni plan pa smo morali čekati na njih. Neshvatljivo je i da Luka Brod nema prostornog plana a prostire se na tri općine. Sve nekako ide parcijalno. Imamo osjećaj da se neke stvari namjerno rade i da nisu slučajne - kaže gradonačelnik.

Bude li sve teklo kako gradonačelnik očekuje, postupak će trajati još najmanje dva mjeseca, tako da je malo vjerojatno da bi se na magistratu moglo išta početi raditi prije jeseni.

Dunja Vanić

Ostale novosti

8.4.2016.Posljednji radovi

12.2.2016.Autobusi (ne) smiju na nasip

11.12.2015.Deset metara ispod pruge

20.2.2015.Sporna kuća još spornija

21.11.2014.Podvožnjak u Osječkoj i kružni tok u Gupčevoj

17.10.2014.Poništeno izvlaštenje kuće!

26.9.2014.Hrvatske ceste: "Nismo stranka u postupku!"

1.8.2014.Podvožnjak zvan čežnja

26.7.2013. Obnova prometnica za 13 milijuna kuna

31.5.2013.Najsuvremenija tehnologija

13.4.2012.U poliklinici cjelodnevni rad specijalističkih ambulanti

11.11.2011.POSLJEDICE NELEGALIZACIJE SNOSIT ĆE NAŠA DJECA

7.1.2011.NAKNADE OD NEKOLIKO TISUĆA DO BESPLATNIH

19.3.2010.HOĆEMO LI OSTATI BEZ NOVCA IZ IPA FONDA, ALI I ONOG IZ DRŽAVNE BLAGAJNE?

12.2.2010.SLAVONSKI BROD- VELEUČILIŠNI GRAD

26.11.2009.RADOVI IDU PREMA PLANU

20.11.2009.PODVOŽNJAKOM ĆE SE RASTERETITI PROMET

13.11.2009.Svačićeva ulica na čekanju još godinu dana

11.4.2008.NAJVEĆI DOBITNIK PODVINJE

14.3.2008.PONOVNO NA JAVNU RASPRAVU

7.3.2008.Kako su se povećana stanogradnja i rast kamata odrazili na tržište nekretnina

7.3.2008.Prva brodska avenija na čekanju

22.2.2008.Prvi pravi brodski rotor!?

15.2.2008.Stanje redovno - ništa se ne radi

11.1.2008.DOZVOLE ZA GRADNJU SADA IZDAJU GRADOVI I ŽUPANIJE

16.11.2007.SLAVONIKU OTVORIO PREMIJER IVO SANADER

26.10.2007.Sada - umjetna trava i klizalište, slijedi - bazen!

21.9.2007.NAORUŽAJTE SE STRPLJENJEM I ČEKAJTE

16.6.2007.Za regionalni vodovod Davor - 16 milijuna eura

2.4.2007.ISTEKLA POLOVICA OBEĆANOG ROKA, A OD RADOVA GOTOVO NIŠTA

2.2.2007.OBI CENTAR IPAK SAGRAĐEN BEZ DOZVOLE

11.1.2007.TEŽIH POSLJEDICA ZA SADA NEMA

10.11.2006.Slučaj Korčula

28.9.2006.KONAČNO RASPLET!

1.9.2006.NOVI PROSTORNI PLAN - RJEŠENJE PROBLEMA

1.9.2006.TKO ODREĐUJE RAZVOJ GRADA - INVESTITORI, STRUKA, POLITIČARI ILI INTERESI

25.8.2006.POČELA SANACIJA KORZA

18.8.2006.JEDAN ZAHTJEV ODBIJEN, DRUGI PODNESEN

11.8.2006.Ministarstvo ruši sportske terene uz autocestu

26.7.2006.UBRZANIM RADOVIMA POPRAVLJA SE ONO ŠTO JE GODINAMA PROPUŠTENO

27.6.2006.Radovi prije roka, HAC iznimno zadovoljan