Komentari

Kada Sava krene prema Brodu

OKOLIŠNE VIBRACIJE RAVNICE

Datum objave: 26.8.2011.

Svi mi koji smo rođeni na obali naše ljepotice Save imamo poseban odnos spram nje. Iako kroz povijest ponekad život uz nju i nije bio idiličan, pružila nam je mnoštvo lijepih trenutaka, dala radosti življenja i nekima omogućavala egzistenciju. Koristimo li je dovoljno i u kojoj mjeri, rijeka Sava treba biti u našim gospodarskim razvojnim planovima, pitanje je koje sam si postavio analizirajući prošli tjedan gradsku Strategiju razvoja gospodarstva.

Naša ljepotica teče iz pravca zapada prema istoku, a kao takva trebala bi nositi sav napredak prema nama. Na tom putu čini cijeli niz prekrasnih meandara, a mi stanovnici koji živimo na njenim obalama ne štedimo je ispuštajući u nju sve otpadne vode (neki ne samo vode nego i komunalni otpad) koje proizvedemo kako bi sebi život učinili ugodnijim.Na njenim obalama ili bolje reći u slivu živi gotovo 6 milijuna stanovnika. Ta se ista rijeka oporavi zahvaljujući svojstvu samoregeneracije od šokova koje joj mi ljudi uradimo pa u novom trenutku postane opet ona ista zelena čista rijeka prepuna života. Na njenim obalama vrlo je izražena biološka različitost tako da sliv rijeke Save čini jedinstven ekološki sustav bez premca u Europi. Ta ista Europa, a i Republika Hrvatska je ovo prepoznala i poduzela mjere kako bi se ovaj sustav adekvatno zaštitio. Najveći gradovi na obali Save u skoro vrijeme (sljedećih 5 godina) dobit će sustave pročišćavanja voda tako da će ekološki kapacitet rijeke porasti. Danas možemo bez imalo bojazni konstatirati kako Savu možemo koristiti u različite svrhe koje ne utječu na njene ekosisteme.

Izgradnjom Luke Slavonski Brod stekli su se preduvjeti za korištenje plovnih sposobnosti Save. Sava je za Republiku Hrvatsku po svim pokazateljima plovna od Račinovaca do Siska u klasi III. kategorije plovnosti. Što to znači, moramo malo objasniti čitateljima jednostavnim rječnikom. U proteklih 10 godina Sava je bila plovna u III. kategoriji ( dubina bila veća od 190 cm i moguća plovidba gazom od 160 cm) po cijeloj dužini plovnosti tek 213 dana ili 58,3%, što znači da su teglenice i šlepovi na Savi stajali preko 150 dana ili 5 mjeseci. Tijekom ekstremno sušne 2003. godine broj dana plovnosti bio je tek 155. U vrijeme modernih transporta i velike brzine življenja sami procijenite koliko ima smisla poslati nekakav teret brodom i čekati ga na odredištu 5 ili 6 mjeseci. Da bi Sava postala plovna u IV. kategoriji potrebno je u njenom koritu izgraditi preko 200 vodnih objekata i produbiti korito na nekoliko mjesta. Početni studiju za izvođenje ovih radnji financira Europska unija u sklopu IPA projekta, a proces je u tijeku iako je trebao odavno biti završen. U cijeloj ovoj priči izrade početnih dokumenata za ishođenje okolišnih i građevnih dozvola sudjeluje Bosna i Hercegovina s kojom dijelimo dio plovnog puta jer ona je vlasnik vodotoka, a granica ide maticom rijeke. Dakle, dio nužnih vodnih objekata treba biti na teritoriju druge države, a oni za njihovu izgradnju trebaju dati odgovarajuće dozvole i sudjelovati u njihovom financiranju. Situacija se dramatično usložnjava znajući koliko su kompleksni unutarnji politički strukturalni odnosi u Bosni i Hercegovini. Kako danas stvari stoje bojim se da ćemo pričekati na pravu funkciju Luke Brod i pristajanje ozbiljnijih plovnih objekata koji bi ovom prostoru donijeli napredak. Po izračunima i studiji mogućnosti Savske komisije (međudržavno tijelo koje je zaduženo za upravljanje i održivo korištenje rijeke Save a sastoji se od predstavnika Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije) da bi rijeka Sava i sve intervencije bile isplative njome se mora godišnje transportirati oko 25.000.000 tona i to se očekuje oko 2025. a danas se njome transportira tek 500.000 tona (mislim da je i ovaj podatak napuhan). Uglavnom se prevozi nafta i to iz Ruščice u Sisak, te dok je bila dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina šljunak i pijesak. Flota koja prevozi naftu stara je preko 50 godina i predstavlja pravu ploveću ekološku bombu. O ovome smo pisali dok sam djelovao kroz Brodsku ekološku udrugu Zemlja BEUZ.

Poseban problem u prošlosti je stvoren nekontroliranom eksploatacijom šljunka i pijeska s obje strane rijeke. Na potezu od Klakara do Brčkog brodska tvrtka MIG je za potrebe Agencije za vode sliva rijeke Save Bosne i Hercegovine izvela temeljno snimanje dna i korita. Podaci su bili frapantni. Na mjestima u koritu su napravljeni krateri dubine čak 13 metara dok je vodno lice palo za 80 cm. Dakle, ovim izravnim invazivnim radnjama izvršen je direktni utjecaj na podzemne vode te se pojavila prijetnja pada podzemnih voda ispod razine rizosfere (dubina u zemlji do koje dopire korijenje). Pretpostavlja se kako je iz korita rijeke Save s obje strane izvađeno preko 30.000.000 m3 šljunka i pijeska koji je uglavnom završio u tijelu hrvatskih autocesta. Paradoks ovoga dokumentiranja je taj da unatoč izvađenoj tolikoj količini šljunka i pijeska situacija s plovnosti uopće nije popravljana, čak se dramatično pogoršala. U koritu je ostao cijeli niz različitih sprudova koji nisu komercijalno bili interesantni ovim riječnim gusarima.

Posebnim mjerama obje države su zabranile eksploataciju šljunka i pijeska tako da se situacija popravlja zahvaljujući samoregeneraciji rijeke o kojoj smo već pisali. Tu se pojavljuje novi problem koji dolazi iz Slovenije. Naime, Slovenija je napravila niz hidroelektrana i pregradila rijeku na nekoliko mjesta. Ovim potezima je spriječen dotok sedimenta pa nam ostaju samo bosanske rijeke koje donose značajne količine . Međutim, i u Bosni i Hercegovini je počela značajna eksploatacija sedimenta, pogotovo na rijeci Vrbas i Bosni tako da je priljev sedimenta i iz ovih rijeka uvelike smanjen.

I sami vidite koliko je očuvanje rijeke Save vrlo kompleksno i uvjetovano cijelim nizom čimbenika. Stoga, očekivati kako će rijeka Sava biti plovna u sljedećih deset godina više nego što je danas, nije realna, a s tim i korištenje naše Luke Brod neće imati značajni utjecaj na gospodarski razvoj Grada Slavonskoga Broda.


Ostale novosti

27.10.2011.Entropija Broda

20.10.2011.Educiranost političara

13.10.2011.Hrvatski seljaci ili Radićevci

6.10.2011.Okolišno pravo i pravaši

22.9.2011.Politički kameleoni

15.9.2011.Prozori u svije(s)t

8.9.2011.Kada otpad nije smeće

1.9.2011.Brodski jal ili kal

18.8.2011.Strategije bez strategije

12.8.2011.Sa čokanjem u Hrvatski sabor

4.8.2011.Izvana gladac, unutra jadac

29.7.2011.Čuvajte se senjske ruke

22.7.2011.Kukuriku kokoši jedna

15.7.2011.Kada slova i riječi bole

8.7.2011.Kada lijevo i nije lijevo

30.6.2011.OKOLIŠNE VIBRACIJE RAVNICE

23.6.2011.Politika kao sudbina življenja

17.11.2006.STRAHOTE SAMOOBMANJIVANJA

13.10.2006.MUŠKI BUNAR

13.10.2006.LEDENA BERBA - U RUJNU!

1.9.2006.ILI HB ILI NOVI IZBORI

1.9.2006.Bez rukavica

19.5.2006.DOMOVINA JE TAMO GDJE TI JE DOBRO!?

12.5.2006.INCIDENTI I AKCIDENTI

12.5.2006.OPTUŽUJEM!

3.4.2006.U KOM GRMU LEŽI ZEC?

3.4.2006.OTROVI U FUNKCIJI ZAŠTITE

27.3.2006.Eko slika našeg kraja (46)

27.3.2006.Pod povećalom

10.3.2006.Eko slika našeg kraja (44) BEUZ

10.3.2006.Pod povećalom

3.3.2006.ZAŠTITA OKOLIŠA U KLOPCI???

3.3.2006.PRESVLAČENJA