Komentari

Entropija Broda

Datum objave: 27.10.2011.

Etnički, konfesionalno i kulturno, Brod je čitavu svoju povijest potpuno otvorena sredina. Takav je i po duhovnim traganjima. To je njegov gemüt.

Etimološki i semantički brod je plovilo, ali i mjesto prijelaza rijeke. Tranzitni toponim. Brod, dakle, već u svom imenu sadrži sviklost na došljake, druge i drugačije od onih koji u njemu žive.

Kao mjesto prijelaza rijeke postoji oduvijek, a kao grad najvjerojatnije od kraja 15. stoljeća kada ga kao planiranu renesansnu utvrdu, s opkopima i bedemima, zidaju Berislavići.

Od samog početka Brod je stanište došljaka sa svih strana, a služi i kao refugij za izbjegle katolike iz Bosne – šokce. Kad ga 1536. godine zauzmu Turci blizu 80 posto njegovog stanovništva prelazi na islam. Zbog brojnih privilegija. Brod će tako 155 godina biti muslimanski grad pod upravom Carigrada.

Nakon protjerivanja Turaka, Austro-Ugarska ovdje gradi veliku tvrđavu i zbog toga Brod preplavljuju majstori i stručnjaci iz Europe: Nijemci, Mađari, Česi itd. U Brodu je stalno stacionirano do dvije tisuće vojnika različitog etniciteta i konfesionalne pripadnosti jer je Austro-Ugarska ustvari bila mala europska zajednica onog vremena.

Godine 1878. Europa ga izabire za mjesto od kuda će početi konačno vojno oslobođenje Bosne od Turaka. Brod ponovno preplavljuje europska vojska, obrtnici, trgovci, vojni liferanti i špekulanti iz cijele Europe. I ta godina postaje ključna u njegovom razvoju i izgledu (Grunderzeit). Od tada pa do Prvog svjetskog rata selo se ovdje pretvara u srednjeeuropski gradić.

A 1910. godina najbolje ilustrira Brod kao multikulturalnu, multikonfesionalnu i multietničku sredinu. Od 10.200 stanovnika njih 4.928 su Hrvati. Ostalo su Nijemci, Mađari, Srbi, Židovi, Česi, Rumunji i ostali. Većinu stanovništva čine stranci. A živi se u zavidnoj snošljivosti, jer odnose modulira ekonomija, a ne politika u kojoj tada dominiraju brodski pravaši i među njima nekoliko istaknutih Židova i Nijemaca.

Započeta industrijalizacija Broda nastavlja se i nakon Prvog svjetskog rata i u Brod se sa svih strana slijeva radništvo. Taj trend se nastavlja i iza Drugog svjetskog rata jakim migracijama iz okolnih sela u grad.

Sve u svemu Brod je sinonim stalne mijene pučanstva i visoke etničke, vjerske i kulturne tolerancije. Visoka tolerancija je sastavnica brodskog identiteta što se pokazalo i u Domovinskom ratu kad su preko Broda tranzitirale desetine tisuća izbjeglica, a zadržalo se njih oko 10 tisuća.

Iako je 1992. godine šest mjeseci bio svakodnevno zasipan granatama i preko tri godine (1.339 dana) noću zamračen – Brod nema procesuiran ni jedan jedini ratni zločin. Sviklost na tolerantni suživot dobro ilustrira još jedan primjer – u posljednjih 65 godina ni jedan brodski gradonačelnik nije bio rođen u Slavonskom Brodu.

Prvi pad broja stanovništva u povijesti

U početku gradnje Tvrđave, Brod bilježi ispod tisuću stanovnika i, od onda, polako i sporo raste. Od 1730. do 1931., dakle za dvjesto godina, povećao se trinaest puta. Čak je i od 1941. do 1951. bez obzira na ogromna ratna stradanja, narastao za gotovo 5 tisuća stanovnika. Potom počinje bilježiti spektakularni rast. Od 1951. do 1961. narastao je za 8.800 stanovnika. Od 1961. do 1971. za 11.070 stanovnika. Od 1971. do 1981. za 9.848 stanovnika. Od 1981. do 1991. za 9.676 stanovnika. Od 1991. do 2001. za samo 7.383 stanovnika, dakle, bez obzira na ratni egzodus iz Bosne koji je politički procjenjivan na 10 do 15 tisuća onih koji su se u Brodu zadržali i ostali.

Od 2001. do 2011. godine Brod je prvi put u svojoj sveukupnoj povijesti zabilježio pad broja stanovnika (po preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine). Danas u Brodu živi manje ljudi nego 2001. godine.

Dakle, ono što nije uspjelo ni krvavom režimu austrougarske Vojne krajine, ni u razdoblju mađaronske dominacije, ni karađorđevićevskoj dinastiji, ni za Drugog svjetskog rata, ni za «krvave komunističke diktature» – uspjelo je u samostalnoj, suverenoj i nezavisnoj Hrvatskoj. Brod bilježi demografski manjak u računu koji je točan, a glasi kako je u poslijednja dva desetljeća mehanički prihvatio 10 do 15 tisuća bosanskih izbjeglica. Znači da su se odlili Brođani koji nisu bili izbjeglice. Zašto? Brod je u samostalnoj Hrvatskoj dobro iskrvario gaće u ratu. Na grad su šest mjeseci padale granate po civilnom gradskom stanovništvu i njihovoj imovini. Ovdje je na ulicama izginulo tridesetak djece, a da se nitko nije zapitao: zašto? Brod je ratno dijelio sudbinu bosanske Posavine, jedino što u njega nije kročila neprijateljska noga i jedino što nije pao. Danas vrli analitičari pada bosanske Posavine krive za vojni poraz hrvatsku politiku. Pa nije li onda i za stradanja Broda bila kriva ista ta politika i njeni lokalni protežeri, akteri i izvršitelji? Oni isti što se groteskno šepure po raznim godišnjicama... Drugo, padom bosanske Posavine stoljetna granica na Drini preselila se na Savu. I to je ono što je uništavalo Brod. On propada kad god je južna savska granica tvrda. I treće, grad koji dvadeset godina kao gradonačelnici vode liječnici – mora početi propadati. Jer liječnička gradonačelnička nekompetencija je raskošna. Dokaz? Neka, sva četvorica koje je Brod od devedesetih godina prošlog stoljeća istrpio, pokažu i dokažu u što su ulupala gotovo četiri milijarde kuna (540 milijuna eura) koliko danas realno vrijede dvadesetak proračuna s kojima su raspolagali.

Brod je zadnjih dvadeset godina zahvaćen entropijom. Entropijom nazivamo sve ono što omogućuje mjerenje porasta raspadanja, dezorganizacije i nereda u međuzavisnom sustavu. Entropija je obezvređivanje dobre energije, vrlina, istine, života.

Što je sve uništeno i propalo?

Inventura potonuća Broda u vrijeme kad su mu kapetani bili liječnici – impresivna je.

Godine 1991. brodsko gospodarstvo bilo je među vodećima u Hrvatskoj i otprilike je izgledalo ovako:

Đuro Đaković Tvornica bešavnih sudova. 340 zaposlenih. Godišnji izvoz 3.750.000 US dolara. Tržište: Njemačka, SAD, Nizozemska, Italija, Mađarska, Austrija, Čehoslovačka, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Turska, Egipat, Irak, Iran, Indija, Pakistan, Tajland, Kina, Jordan.

Đuro Đaković Elektromont. 400 zaposlenih. Godišnji izvoz 850.000 US dolara. Tržište: Njemačka, Iran, Čehoslovačka, Mađarska

Đuro Đaković Tedingtnon. 125 zaposlenih. Godišnji izvoz 1.500.000 US dolara. Tržište: Čehoslovačka, Mađarska, Švedska, Grčka, Austrija, Danska, Njemačka, Poljska

Đuro Đaković Tvornica protupožarnih uređaja. 60 zaposlenih. Godišnji izvoz 70.000 US dolara. Tržište: Irak, Alžir, Čehoslovačka, SSSR, Njemačka

Đuro Đaković Tvornica energetskih postrojenja. 660 zaposlenih. Godišnji izvoz 4.600.000 US dolara. Tržište: Njemačka, Švicarska, Austrija, Danska, Mađarska, Čehoslovačka, Finska, Švedska, Kuba, Norveška, Brazil, Nigerija, Liberija, Indija, Indonezija, Gana, Etiopija

Đuro Đaković Tvornica zavarenih sudova. 105 radnika. Nema izvoza

Đuro Đaković Prva hrvatska tvornica tračničkih vozila. 430 zaposlenih. Godišnji izvoz 4.500.000 US dolara. Tržište: Njemačka, Iran, Irak, Egipat, Španjolska, Italija, Turska, SSSR, Čehoslovačka, Engleska

Đuro Đaković Proizvodnja industrijske opreme. 595 zaposlenih. Godišnji izvoz 14.850.000 US dolara. Tržište: sve zemlje Europe, Sudan, Egipat, Kina

Đuro Đaković Tvornica vrelouljnih kotlova. 155 zaposlenih. Godišnji izvoz 1.000.000 US dolara. Tržište: Rusija, Čehoslovačka

Đuro Đaković Montaža. 1.400 zaposlenih. Godišnji izvoz 24.000.000 US dolara. Tržište: Njemačka, Rusija, Austrija, Libija, Irak, Iran, Čehoslovačka, Bugarska, Sudan, Finska, Etiopija

Đuro Đaković Tvornica aparata i uređaja za plinove. 120 zaposlenih. Godišnji izvoz 100.000 US dolara. Tržište: zemlje Europe

Đuro Đaković Tvornica prijenosnika i uređaja. 440 zaposlenih. Godišnji izvoz 5.000.000 US dolara. Tržište: Njemačka, Rusija, Ukrajina, Mađarska, Sudan, Kuba

Đuro Đaković Alatnica. 180 zaposlenih. Godišnji izvoz 800.000 US dolara. Tržište: Rusija

Đuro Đaković Proizvodnja lijeva, inženjering i trgovina. 45 zaposlenih. Nema izvoza

Slavonija drvna industrija. 1000 radnika. Godišnji izvoz 10.000.000 US dolara. Tržište: Italija, Njemačka, Švedska, Austrija

Oriolik, poduzeće za proizvodnju i promet namještaja i poliuretanskih masa. 1.350 zaposlenih. Godišnji izvoz 17.000.000 US dolara. Tržište: zapadnoeuropske zemlje

TOB, trgovačko poduzeće Brod. 850 zaposlenih. Nema izvoza

Velepromet, trgovačko poduzeće. 230 zaposlenih. Nema izvoza

Montel, poduzeće za inženjering i montažu. 95 zaposlenih. Godišnji izvoz 3.800.000 US dolara. Tržište: Njemačka, Austrija, Švicarska

Veterinarska stanica. 600 zaposlenih. Godišnji izvoz 1.000.000. Tržište: Europa i Bliski Istok

Jasinje agrokombinat. 1500 zaposlenih. Godišnji izvoz 2.500.000 US dolara. Tržište: zapadnoeuropske zemlje

Gik Brod. 1.000 zaposlenih. Nema izvoza. Tržište: Libija.

Tvornica i hladnjača Voće. 245 zaposlenih. Godišnji izvoz 6.000.000 US dolara. Tržište: zapadnoeuropske zemlje

Brodvin ugostiteljsko, turističko i trgovačko poduzeće. 350 zaposlenih. Vrijednost pruženih usluga inozmenim gostima 4.250.000 US dolara

Mika Babić poduzeće za proizvodnju i promet građevinskog materijala. 70 zaposlenih. Nema izvoza

Jedinstvo zanatska proizvodno-prometna zadruga. 45 zaposlenih. Nema izvoza

Tvornica kožne galanterije. 150 zaposlenih. Godišnji izvoz 500.000 US dolara. Tržište: zemlje Europe

Venator lovno proizvodno poduzeće. 25 zaposlenih. Nema izvoza

Plamen grafičko poduzeće. 80 radnika. Nema izvoza

Tigar poduzeće za proizvodnju i promet četkarskih i drvotokarskih proizvoda. 40 zaposlenih. Nema izvoza

Sitolor poduzeće za proizvodnju kemijskih proizvoda. 21 zaposleni. Godišnji izvoz 500.000 US dolara

Domin poduzeće za izradu kemijskih proizvoda. 200 zaposlenih. Nema izvoza

Projektbiro poduzeće za projektiranje i konzalting. 65 zaposlenih. Nema izvoza

Staklo staklarsko poduzeće. 104 zaposlenih. Nema izvoza

MIB modna industrija Brod. 150 zaposlenih. Godišnji izvoz 2.000.000 US dolara. Tržište: zemlje Europe

Zlatko Turčinović poduzeće za proizvodnju plinskih uređaja i naprava. 25 zaposlenih. Nema izvoza

Slavonijatrans. 340 zaposlenih. Godišnji izvoz: 70.000 US dolara

Tim petrol poduzeće za trgovinu nafte. 10 zaposlenih. Nema izvoza

Chromos Svjetlost Lužani. 100 zaposlenih. Godišnji izvoz 500.000 US dolara. Tržište: zemlje Europe

PAN tvornica kartonske ambalaže. 90 zaposlenih. Nema izvoza

Eko plast, poduzeće za proizvodnju i preradu kemijskih proizvoda. 6 zaposlenih. Nema izvoza

Danas, 2011., uz časne iznimke, gotovo ničeg od gore navedenog nema, a brodsko gospodarstvo je među posljednjima u Hrvatskoj. Nestalo je i normalnog i uobičajenog priliva stanovništva u zadnjih deset godina. Zašto? Pa uništeno je gospodarstvo. Nema posla, nema radnih mjesta.

Dvadeset godina urbicida

Nemajući viziju kako je realna privreda, posebno industrija, jedini zdrav temelj kvalitetnog življenja zajednice, liječnici su nestručno administrirali, upravljali kako su znali i s ponosom su zazivali stranu trgovinu i bankarstvo, trabunjali o turizmu i uslugama, a kriminalnu propast brodske realne privrede i industrije držali uspješnim izvršavanjem pretvorbenih naloga vladajuće lopovske nacionalističke pameti iz Zagreba.

Gradonačelnici su popločavali, asfaltirali, širili vodovod i kanalizaciju, sadili cvijeće, organizirali sajmove i vatromete..., ali i vrlo pažljivo smišljeno trošili brodske proračune, ne na potrebe Brođana, nego na osiguravanje biračkih glasova i potpore za što duže jahanje gradonačelničke fotelje...

S njima Brod već dvadeset godina prolazi i kroz temeljiti urbicid. Oduzeta mu je mogućnost da se sjeća svog povijesnog naslijeđa i njeguje svoj vizualni identitet. Na najatraktivnijim lokacijama u centru grada godinama stoje otvorene kaverne, stvorene još u Drugom svjetskom ratu. Planski, smišljeno, korak po korak uništen je Mucvanj čije su tipske kućice datirale od 1715. godine kad je tu raseljeno stanovništvo Broda koje je živjelo na mjestu gdje je otpočela gradnja Tvrđave. Propadanju su prepuštena rijetka krajiška barokna zdanja bivšeg kontumaca. Predviđa se rušenje zgrade u centru grada koja najvjerojatnije potječe iz turskog doba... Itd, itd.

Nakon dvadeset godina raspašoja račun je stigao. Onoliko koliko je Brod izgubio radnih mjesta, u slavnim vremenima zločinačke pretvorbe i privatizacije, toliko mu se smanjio očekivani i uobičajeni desetgodišnji priliv stanovništva. Koliko je povijesno poznato zadnji takav fenomen Brod je snašao kad su ga 1536. krvavo osvojili Turci. No, i to je trajalo samo desetak godina, a i bilo je prije petsto godina.

Na kraju i ne najmanje važno. U percepciji Hrvata najskloniji korupciji u Hrvatskoj su liječnici. I to je normalno jer nema Hrvata koji nije svojom voljom, ili zbog čvrsto uvriježenog običaja, podmazivao svoje doktore bombonjerama, viskijem, likerima, šunkama, demižonima, pečenkama, nakitom, umjetničkim slikama ili – gotovinom. Iz te klike, Brođanima političke stranke, za koje zdušno glasaju, postavljaju ili nude gradonačelnike. I daju im u ruke proračun, taj najsnažniji hrvatski sinonim za korupciju.

I još nešto. Liječnički poziv je i poziv profesionalne posvećenosti plemenitom cilju. Oni liječnici koji su spremni, iako za to nemaju stručnu kompetenciju, ući u profesionalnu politiku, "izdajnici" su ne svoje profesije, nego plemenite nadgradnje koju ona ima. Izdajnik jedanput, izdajnik za svagda. Brodski liječnici, gradonačelnici, gotovo svi osim patologa Mate Vukelića, bili su ustvari profesionalni "izdajnici" vlastite struke i gospodarski unesrećitelji Broda i Brođana. Povijest im to neće zaboraviti. Politički još uvijek zavidno "tupavi" Brođani hoće.


PH

Ostale novosti

20.10.2011.Educiranost političara

13.10.2011.Hrvatski seljaci ili Radićevci

6.10.2011.Okolišno pravo i pravaši

22.9.2011.Politički kameleoni

15.9.2011.Prozori u svije(s)t

8.9.2011.Kada otpad nije smeće

1.9.2011.Brodski jal ili kal

26.8.2011.Kada Sava krene prema Brodu

18.8.2011.Strategije bez strategije

12.8.2011.Sa čokanjem u Hrvatski sabor

4.8.2011.Izvana gladac, unutra jadac

29.7.2011.Čuvajte se senjske ruke

22.7.2011.Kukuriku kokoši jedna

15.7.2011.Kada slova i riječi bole

8.7.2011.Kada lijevo i nije lijevo

30.6.2011.OKOLIŠNE VIBRACIJE RAVNICE

23.6.2011.Politika kao sudbina življenja

17.11.2006.STRAHOTE SAMOOBMANJIVANJA

13.10.2006.MUŠKI BUNAR

13.10.2006.LEDENA BERBA - U RUJNU!

1.9.2006.ILI HB ILI NOVI IZBORI

1.9.2006.Bez rukavica

19.5.2006.DOMOVINA JE TAMO GDJE TI JE DOBRO!?

12.5.2006.INCIDENTI I AKCIDENTI

12.5.2006.OPTUŽUJEM!

3.4.2006.U KOM GRMU LEŽI ZEC?

3.4.2006.OTROVI U FUNKCIJI ZAŠTITE

27.3.2006.Eko slika našeg kraja (46)

27.3.2006.Pod povećalom

10.3.2006.Eko slika našeg kraja (44) BEUZ

10.3.2006.Pod povećalom

3.3.2006.ZAŠTITA OKOLIŠA U KLOPCI???

3.3.2006.PRESVLAČENJA