Kultura

VLADIMIR REM

IN MEMORIAM

Datum objave: 26.8.2011.
Posavska hrvatska, Slavonski Brod

Književnik, književni kritičar, esejist, feljtonist, književni urednik, kazališni djelatnik, zaslužni i počasni građanin brodski Vladimir Rem, preminuo je 22. kolovoza u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ u rodnom Slavonskom Brodu. Uz obitelj, brojni su se prijatelji i poštovatelji iz čitave Slavonije i Hrvatske od njega zauvijek oprostili u srijedu, 24. kolovoza na gradskome groblju svetoga Lovre.

Vladimir Rem život je započeo i završio u Slavonskom Brodu. Odrastao je radničkom Malom Parizu, u obitelji Stjepana Rema, pohrvaćenoga Nijemca rodom iz Mađarske, i Marije iz garčinske šokačke obitelji Akšamović. Nakon Osnovne dječačke škole, završio je i brodsku realnu gimnaziju, a potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Radio je kao profesor u Slavonskom Brodu, Derventi, Lipovcu, a zatim je postao ravnatelj Kazališta Joza Ivakić u Vinkovcima kamo je otišao, što će sam često isticati, u egzil iz političkih razloga. Kako je veliki dio života proveo upravo u Vinkovcima (1967. – 1992.), ne čudi da ga Vinkovčani prihvaćaju za svoga zavičajnika, no on se ipak, i to u ratno vrijeme, vratio Brodu.

Sažeti život, pa ni odrediti Vladimira Rema, nije jednostavno. Još kao srednjoškolac počeo je pisati poeziju. Iz tog mladenačkog rukoveta je i prva njegova objavljena pjesma „Radost“ (1951. u „Izvoru“, a prije toga ju je čitao na jednoj školskoj priredbi). Mogli bismo, dakle, reći – bio je pjesnik, tim više što je autor prve slavonske poetske zbirke koja je objavljena nakon Drugog svjetskog rata. Bile su to „Lirske minijature“ (1951.), a slijedila je „Lirika“ s Mađerom, Špoljarom, Pavlovićem…, pa „Jesenas i danas“ s Ujevićem, Alfirevićem, Alićem…, onda opet samostalna „Umor krvi“. Dio je one žive skupine autora koja se pedesetih okuplja oko časopisa „Krugovi“ i stvara novu, krugovašku, dionicu hrvatske poslijeratne književnosti. Članom Društva hrvatskih književnika Rem postaje 1967., da bi 1981. potaknuo osnivanje Sekcije DHK za Slavoniju i Branju, gdje kao prvi predsjednik pokreće i biblioteku „Baština“. Vinkovački su ga književnici izabrali i za predsjednika DHK Vinkovci, a aktivni član krovne udruge hrvatskih književnika bio sve do sada.

Vladimir Rem jedan je od osnivača i prvi predsjednik Matice hrvatske u Slavonskom Brodu 1965., što će mu sedamdesetih, kao i mnogim hrvatski mislećim građanima, donijeti nevolje, te je okrivljen kao „osnivač i predsjednik kontrarevolucionarne Matice hrvatske u Slavonskom Brodu“. Ipak, nakon obnove rada ogranka 1991., ponovno je aktivan u Matici.

Veliku je dionicu svoga života Rem posvetio slavonskom, točnije vinkovačkom kazalištu, i to ne samo u programskome dijelu (gdje u prvi plan stavlja djela slavonskih dramatičara), nego i u povijesnome, objavljujući „Skice za portret kazališnoga života u Vinkovcima“ i „Tradicija duga pet decenija“.

Preko 35 novina i časopisa može se pohvaliti činjenicom da je za njih pisao Vladimir Rem, a počeci su opet u Slavonskom Brodu. U tekstu „Moj Brod, moja sudbina“ objavljenom u Posavskoj Hrvatskoj uz njegov 83. rođendan, zapisao je: Prikaz „Vlasti“ Branislava Nušića u izvedbi učenika VII. razreda brodske gimnazije bio je moj prvi prozni tekst objavljen u “Brodskom listu” (13. ožujka 1948.). Kao suradnik toga lokalnog tjednika počinjem sredinom 50-ih godina pisati putopisne tekstove. Tada obilazim sela Brodskog Posavlja i objavljujem „Zapise sa slavonskog druma“. A prijateljevanje s prof. Martinom Kaminskim i dr. Ivom Kovačevićem, pa sa Zdenkom i Nedom, kćerima Ivane Brlić-Mažuranić, zahvaljujući čemu mi je Arhiv Brlić bio uvijek otvoren, poticalo me ne istraživanje zavičajne povijesti i kulturne baštine. Tako su nastali najprije feljtoni, a potom i knjiga „Tragom prošlosti Broda“ (1965.). I nije se zaustavio na tome. Slijedio je „Stari Brod“ (dva izdanja), „Brodske teme i dileme“, a na koncu i „Tragom brodske pisane riječi“, uz brojne članke i feljtone objavljivane u Brodskom listu, Posavskoj Hrvatskoj, Novom brodskom listu, Slavonskom narodnom kalendaru. Vinkovčanima je, uz tekstove u Vinkovačkom listu i Glasu Slavonije, darovao i „Vinkovačku kroniku“ te „Iverje s Bosuta“. Pisao je o povijesti Broda i Vinkovaca, pisao je o gotovo svim slavonskim književnicima, te možemo reći da je, uz to što je bio pjesnik i književnik, književni i kazališni kritičar, nedvojbeno bio veliki ljubitelj i poznavatelj povijesti. Prikupljao je, istraživao zanimljive činjenice iz povijesti ljudi i gradova, otkrivao nepoznato o poznatima… Tako su nastali brojni tekstovi o gotovo svim slavonskim piscima u kojima Rem razotkriva nove biografske činjenice, rasvjetljuje njihove korijene i motive, otkriva njihovu svagdanju stranu, a pritom ne zaobilazi njihov opus nego ističe ponajbolje. Iznimnim darom povezuje dotad manje poznate podatke s onima općeprihvaćenima, stvarajući novu i zanimljivu sliku o poznatim i manje poznatim osobama i mjestima, sustavno vodeći računa da skine koprenu zaborava i javnosti predstavi živu književnu i povijesnu scenu Vinkovaca, Broda, Đakova, Osijeka, Požege, Našica, Županje… cijele Slavonije. Iznimno je vodio računa i o različitim prigodama, smatrajući da su upravo jubileji najbolje vrijeme za čuvanje od zaborava. Posebno je bio svjestan da mnogi u nacionalnim okvirima značajniju ulogu igraju tek kratko vrijeme pa čak ni toliko, ali su u svojoj mikrosredini itekako važna sidrišta koja se ne smiju zaobići ni zaboraviti. A kolike je od zaborava sačuvao, kolike je iz anonimnosti povijesti izvukao, teško je i nabrojati, no sigurno je da bi povijest slavonske književnosti bez Vladimira Rema bila siromašnija za desetke imena, zagubljenih s dolaskom novih. Sve to sažeto je u zbirci feljtona, ogleda i dokumenata „Krug oko baštine“ – književne, ali i novinske, kazališne i općenito kulturne baštine Slavonije i Baranje.

Pišući sve te tekstove nije se povodio za uvriježenim stavovima drugih. Naprotiv, otvoreno je i jasno iznosio svoja saznanja i stavove, čak i onda kada je znao da će izazvati polemiku. Najbolje se to ogleda u njegovoj knjizi „Ja mislim drugčije“ gdje donosi i neke svoje ranije objavljene članke iako je u vrijeme objavljivanja knjige mislio drukčije nego desetljeće-dva ranije kada ih je pisao, ali i one sa stavovima od kojih nije odustao. Sjetimo se i njegovog uključivanja u polemiku oko promjene imena Slavonskog Broda, ali i njegova otvorenog pisma nedavno u Posavskoj Hrvatskoj oko promjene imena Budakove ulice, smatrajući da kao hrvatski književnik ali i Brođanin rođen upravo u toj ulici ima pravo i obvezu javno iznijeti svoj stav i braniti ime hrvatskoga književnika, a sugrađanima ukazati da imaju pravo na drugačije mišljenje.

Drugačiji je Rem bio i u svojim feljtonima te knjigama „Tin bez vina“ i „Pod Tinovim kišobranom“ o svom velikom uzoru Tinu Ujeviću, kao prvi koji se odmaknuo od urbane legende o velikom bohemu, demistifirajući velikoga pjesnika Tina, s kojim je i osobno prijateljevao, kao čovjeka.

Nakon desetljeća pisanja o Šokcima i šokaštvu kroz niz rakursa, ovu je svoju veliku temu i životnu preokupaciju sažeo u neveliku ali podacima nabijenu knjigu „Tko su Šokci“. Sve će to kulminirati „prvim šokačkim udžbenikom“ kojega potpisuje sa sinom, prof. dr. Goranom Remom „Šokci u povijesti, kulturi i književnosti“, u kojoj nudi sustavan pregled šokaštva, prvenstveno u Slavoniji, kroz kulturu i umjetnost, a s odmakom od etnografije.

Govoriti o Vladimiru Remu a ne reći da je bio i urednik, bio bi velik i neoprostiv propust. Još 1952. u Brodu je pokrenuo časopis „Glas mladih“, u brodskoj Matici šezdesetih pokreće izdavanje zbirki mladih brodskih pjesnika, a osamdesetih u okviru slavonske sekcije DHK biblioteku „Baština“, koju nastavlja vinkovački ogranak, dok 1985. počinje uređivati biblioteku „Brazde“. Urednik je i dva kapitalna izdavačka projekta SN „Privlačica“, biblioteka od po stotinu knjiga – „Slavonica“ (slavonski pisci) i „Croatica“ (hrvatski pisci), a smrt ga je zatekla na mjestu glavnoga urednika biblioteke „Brodski pisci“ u kojem je dosad objavljeno pet kola po pet knjiga. Valja spomenuti i zbirke-antologije „Mi ovdje“, „Tebi je ime Lelija“, „Zaljubljenici Cibalae“ i „Slava Panonije“ koje je priredio.

Pažljiv, osviješten, analitičan i kritičan čitatelj tuđih tekstova, bio je i vrlo kritičan prema vlastitima, u kojima je svaku riječ odabirao i rečenice slagao s osobitom pomnjom i odmjerenošću, što se svakako najbolje može iščitati u tri sveska Izabranih djela Vladimira Rema („Ponoćni ja“, „Eseji, feljtoni, članci“ i „O stvaralaštvu, bibliografija i prilozi“).

U nepune 84 godine života, u više od 6 desetljeća stvaralaštva, Vladimir Rem prepoznat je kao čovjek čiji je rad potrebno priznati i nagraditi. Dobitnik je povelje „Visoka žuta žita“, Grba grada Slavonskog Broda, Zlatne povelje Matice hrvatske, povelje „Julije Benešić“, nagrada za životno djelo „Josip i Ivan Kozarac“ te Zlatni grb Brodsko-posavske županije, a za zasluge u kulturi odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Nema me u dodirima stvari. / Tamo sam / gdje utaplja se smrt /i gdje prestaje san – davno je to zapisao Vladimir Rem. No, malo je onih o kojima se, kao o Vladimiru Remu, na kraju može reći da njihovo bivanje nije bilo uzaludno. Za sobom je uz stotine kritika, eseja, osvrta, pogovora, feljtona, ostavio gotovo trideset objavljenih knjiga, a u bolesničkoj je postelji obavljao posljednje korekture i za tisak priredio još dvije: „To smo što jesmo“ i „Zapisi o fotografiji umjesto bilješke o piscu“. Otišao je Vladimir Rem, i Brođanin i Vinkovčanin, i Slavonac-Šokac i Hrvat, otišao je tamo negdje gdje mjesto su za nj već priredili mnogi i premnogi njegovi prijatelji. Drugi se za taj put još ne spremaju, ali i mi ćemo jednom doći, to je sigurno. Do tada, jer biva to tako, Vladimira rema naći ćemo i u Čežnjama i u Slavonskom pejsažu, Zovu zemlje, Lirskoj bilješci, njegovom Šokačkom nokturnu. Ugradio je sebe u ovaj grad, u Slavoniju, u sve one koji su ga čitali. Po tome ostaje i traje.

Komemoracija i ispraćaj

U okružju ponovno postavljene izložbe o Vladimiru Remu, u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod u srijedu se okupilo više desetaka sugrađana i prijatelja kako bi mu odali posljednju počast. Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara prisjetio se svoga upoznavanja s Remom i brojnih kasnijih susreta, ističući zadovoljstvo što je upravo za njegova mandata Vladimiru Remu opravdano dodijeljena povelja počasnoga građanina Broda. Uime udruge Šokačka grana, govorila je predsjednica Vera Erl koja je naglasila kako je upravo Remov publicistički rad i istraživanje korijena šokaštva doprinijelo osnivanju i radu ove udruge. Potpredsjednik Društva hrvatskih književnika, prof. Stanislav Marijanović oprostio se od Vladimira Rema uime DHK te kao dugogodišnji osobni prijatelj, istaknuvši kako je ovaj skup zapravo u počast jednom bogatom životu, a podsjetivši da se stvarno umire tek kad bude zaboravljeno djelo, rekao je kako će Vladimir Rem po svome iznimnom radu još dugo biti prisutan i nezaobilazan. Goran Pavlović oprostio se od Rema uime Pjesničkih susreta u Drenovcima čiji je inicijator bio, a predsjednik slavonsko-baranjsko-srijemskoga ogranka DHK Mirko Ćurić o Remu je govorio kao o iznimnom poticatelju kulturnih i društvenih zbivanja. Predsjednik slavonskobrodskog ogranka Matice hrvatske Ivan Medved podsjetio je na njegovo iznimno djelovanje u Matici i uvijek prisutnu nacionalnu svijest i ponos, a ravnatelj Gradske knjižnice Slavonski Brod Ivan Stipić podsjetio je da je Rem darovao svoju bogatu biblioteku i rukopisnu ostavštinu ovoj ustanovi kako bi bila dostupna svima koji ju budu željeli koristiti.

Među brojnim izrazima sućuti koje je obitelj rem primila ovih dana, na komemoraciji je pročitan brzojav hrvatskoga ministra kulture Jasena Mesića, a gotovo svi nazočni upisali su se i u knjigu žalosti.

Niti iznimna kolovoška vrućina nije spriječila brojne prijatelje i suradnike iz cijele Slavonije da osobno dođu ispratiti Vladimira Rema na njegovo posljednje počivalište. Toplim se riječima od njega oprostio prof. Marijanović, a dugogodišnji i veliki Remov prijatelj i pjesnički suputnik Miroslav Slavko Mađer uputio je svoj pjesnički oproštaj. Poslije ukopnoga obreda, kojega je vodio p. Domagoj Šimunović, u crkvi Presvetoga Trojstva služena je i misa zadušnica za ovog iznimnog pjesnika, feljtonista, književnog povjesničara, domoljuba i Brođanina, Vladimira Rema.

D. Vanić


KORAK PO KORAK

In memoriam Vladimiru Remu, književniku

Kad tad rijeku se mora preći.

S jedne na drugu obalu.

Svi ćemo prijeći korito riječno,

trkom ili korakom. Svejedno.

Tek jedno: most nam je svima premjeren

godinama, mjesecima, tjednima, danima.

Jedan po jedan.

Tako redom.

Neki, čak, preko reda.


Svi do jednog, jednog dana, netko dan ranije, ili kasnije.

Prijelaz na koji nitko neće zakasniti.

Jedan po jedan.

Jedna po jedna.

Jedno po jedno.

Svejedno.

S ovu stranu ostaju pitanja,

s onu se sluti odgovor.

Na ovoj strani prijatelj manje, na onoj - jedan više.


Prijatelju, bez tebe, sve nas je manje i manje.

Uz tebe, doskora, jedan po jedan više.


Gospode,

vjerujem u Tebe

poradi vjere da i najmanje dobro koje činimo

pamtiš, i vraćaš obilno. Stostruko.


Prijatelj je rijeku prešao i - čeka.

(Josip Prudeus )


Ostale novosti

24.6.2016.Crkveno pučko pjevanje

17.6.2016.52. Brodsko kolo

3.6.2016.Igra kolo maleno

29.4.2016.Kad zapjeva srce Slavonije

22.4.2016.U svijetu bajki...

1.4.2016.Novi uspjeh mlade glazbenice

25.3.2016.Svjetlo je tu!

26.2.2016.Kulturno središte Hrvatske

12.2.2016.O jednom vremenu

5.2.2016.Gotovo pet tisuća posjetitelja

5.2.2016.Stripovi uvijek žive

18.12.2015.Kad zasvira mala samica

27.11.2015.Od klasike do disca

13.11.2015.Najbolji na svijetu

30.10.2015.Najljepše pjevaju Anita i Josip

2.10.2015.Obnovimo baštinu

18.9.2015."Ad astra" na nebu

3.7.2015.Staroslatiničko ljeto

19.6.2015.Šokadijo, sve ti je na glasu!

12.6.2015.Kad zapjevam i malo zagudim

30.4.2015.Mi smo Šokci, mi volimo tako...

13.2.2015.101 brodska priča - knjiga treća

11.2.2015.Životna priča Mije Čorak

6.2.2015.Tisuće posjetitelja na 13 lokacija

16.1.2015.Osadesetogodišnjak čeka obnovu

19.12.2014.Srcu mi je prirasla samica...

28.11.2014.Grand prix u Poreč, Brođanima "Sjećanje"

7.11.2014.Tadija ponovno okupio prijatelje

31.10.2014.Vesela "Nota" puna života

31.10.2014.Najljepše pjevaju Željko Norac i Monika Matijević

10.10.2014.Mladi tamburaši - sigurna budućnost

3.10.2014.Obnavljamo baštinu

5.9.2014.Pod hrvatskim stijegom

4.7.2014.Raspjevano ljeto

27.6.2014."O, mila Majko nebeska!"

20.6.2014.Najljepša je Anđelina

13.6.2014.To je zemlja Hrvatska!

6.6.2014.Kad zapjevam i malo zagudim

2.5.2014.Zapivajte, moja usta mala...

25.4.2014.Neprolazna vrijednost izvire iz knjiga

11.4.2014.140 Ivaninih ljeta

4.4.2014.Dragocjena kulturno-povijesna promotivna izdanja

28.3.2014."Sakupljači gelera" dr. Drage Prgometa

28.2.2014.Plesne svečanosti dostojne velike balerine

17.1.2014.Razigrana pučka dramaturgija

13.12.2013.... PA ZASVIRAM U SAMICU MALU...

29.11.2013.Novosađani zadržali Veliku nagradu

29.11.2013.Svi baš vole Toldijeve knjige

8.11.2013.Susret veličina

12.7.2013.„Zahvalimo Njoj…“ i velikom Meštroviću

14.6.2013.Središnji programi 49. "Brodskog kola"

7.6.2013.Jesu mali, al' veliko kolo razigrali

22.3.2013."Bosna i Hercegovina od Daytona do Bruxellesa"

1.3.2013.Otkrivajući Zvonimira Podkovca

1.2.2013.Rekordnih tri i pol tisuće posjetitelja!

18.1.2013.Jubilarna smotra igrokaza u Sikirevcima

4.1.2013.101 brodska priča

14.12.2012.U Andrivci svirale samice

30.11.2012.3. međunarodni festival harmonike "Bela pl. Panthy"

26.10.2012. Svečano proslavljena stogodišnjica

12.10.2012.Kobašani ponovno sjajni domaćini

28.9.2012.Nova brodska glazbena zvijezda

11.5.2012.Kolo igra tamburica svira

10.2.2012.Najzvonkija grla Slavonije

3.2.2012.Programi raznovrsni, posjetitelji brojni

20.1.2012.Izvrsni pučki glumci u originalnim predstavama

13.1.2012. Sto je tamburaša Filipu kapela

30.12.2011.Diversi na vrhunskoj razini

22.12.2011."Svim na zemlji mir, veselje!"

16.12.2011.Nikad bolja smotra samičara

11.11.2011."Hrvatski tamburaški brevijar" Mihaela Ferića

7.10.2011.U KOBAŠU ZA PAMĆENJE

22.7.2011.Bećarci i tamburica na ulicama Istanbula

10.6.2011.TO JE ZEMLJA HRVATSKA

27.5.2011.Stanislav Geza Milošić

29.4.2011.Gdje talenti i želja dobivaju vještinu

11.2.2011."Alaj pjevam i pjevati znadem"

4.2.2011.U Lužani čijalo se perje...

31.12.2010.Djeva sina porodi!

31.12.2010.Za Božić – humanitarni nastup u dječjem domu Brezovica

17.12.2010.Nikad mlađi samičari

3.12.2010.I BECI BI BIO SRETAN...

26.11.2010.Povelja uspješnosti "Julije Benešić" Dunji Vanić

5.11.2010.Sjećanje na Dragutina Tadijanovića

29.10.2010.U znaku biološke raznolikosti i očuvanja okoliša

27.8.2010.Na FAK-u se i dalje traži stolica više

20.8.2010.JOŠ O BRODSKOJ METROPOLI MLAĐEG KAMENOG DOBA

18.6.2010.Šokadijo, sve ti je na glasu

11.6.2010.TO JE ZEMLJA HRVATSKA!

4.6.2010.Igra kolo maleno

30.4.2010.Pjevaj diko, nek' sva sela znaju…

23.12.2009.TKO PJEVA, DVOSTRUKO MOLI

23.12.2009.Svim na zemlji mir, veselje...

18.12.2009.Kako je pala bosanska Posavina

4.12.2009.Obnova orgulja crkve Presvetoga Trojstva

6.11.2009.Tadija opet stanuje u Brodu

16.10.2009.VUKOJEVIĆU SVJETSKA NAGRADA

3.7.2009.Pred publikom 49. međunarodnog dječjeg festivala

26.6.2009.VOLIM MORE, VOLIM KAMEN

30.4.2009.Doviđenja, s Ivanom u 2010.!

24.4.2009. Oni i njihovo djelo temelj su i istina Hrvatske

13.3.2009.Zlatni jubilej Državnog arhiva Slavonski Brod

20.2.2009.Tradicija vrijedna čuvanja

13.2.2009.Ponajbolji imali su zgodu zapjevati u Slavonskom Brodu

6.2.2009.Noć muzeja u Slavonskom Brodu

7.11.2008.Živ je naš Tadija

16.5.2008.Šezdeset godina FAB-a

16.5.2008.UZ SAMICU NA PLEMIĆA STANU

9.5.2008.Meštrović u Brodu

25.4.2008.Zgrada primjerena muzejskoj djelatnosti

18.4.2008.Veselo, razigrano, raznovrsno... kao dječja mašta i Ivanine priče

11.4.2008.Tadijin dom i dalje u kutijama

4.4.2008.Što to Ogulin ima a mi nemamo?

28.3.2008.Kultura i struka i dalje protiv skulptura

7.3.2008.BARUNI TRENK I MARIJA TEREZIJA STIGLI U TVRĐAVU BROD

1.2.2008.Noć muzeja

23.11.2007."Vizualna rapsodija" Ranka Šiljega

23.11.2007.DANI TEHNIČKE KULTURE

20.9.2007.Hrvatskom glazbom, plesom i nošnjama oduševili u Italiji i Turskoj

7.9.2007.Sjajni Festung fest

31.8.2007.Chorwazja, bardzo dobze - Hrvatska, jako dobro!

6.7.2007.Zbogom, Tadija

30.6.2007.IN MEMORIAM

29.6.2007.LJETO NAM SE VRATILO...

21.6.2007.Na početku izvrsni "Metropolis"

1.6.2007."Markice" blokirale obnovu i investiciju

11.5.2007.Naša Mia i dalje nadahnjuje

20.4.2007.Djeca ponovno vladaju Brodom

13.4.2007.12. "Uskrsni ponedjeljak"

2.4.2007.Stribor Uzelac Schwendemann postao član P.E.N.-a

16.11.2006.Još o likovima iz bajke

16.11.2006.Tadijin novi dom

12.10.2006.Lipa moja Slavonija

1.9.2006.Ostavštine velikana - teret ili bogatstvo

18.8.2006.GLORIA FESTUNG BROD! SLAVA TVRĐAVE BROD!

26.6.2006.NEMA HEROJSKIJEGA GRADA OD BRODA